Nova studija Harvardove medicinske škole, objavljena u časopisu Nature, donosi potencijalno senzacionalno otkriće o Alzheimerovoj bolesti: čini se da je manjak litija u mozgu rani pokretač bolesti, a ciljane niske doze litija uspjele su preokrenuti simptome kod miševa.

Kontroverzni lijek

Litij u organizam unosimo putem hrane i vode; nalazimo ga u žitaricama, povrću i mineralnoj vodi, a u tragovima je prirodno prisutan u ljudskom tijelu. Ranije je bio poznat kaokontroverzni "lijek za bipolarni poremećaj", ali sad se pokazuje i kao prirodni zaštitnik zdravlja mozga. Istraživači su naime otkrili da pacijenti s Alzheimerom i oni s blažim kognitivnim oštećenjem imaju niže razine litija u mozgu u odnosu na zdrave osobe, i to još prije pojave simptoma bolesti.

Znanstvenici objašnjavaju da litij u zdravom mozgu štiti živčane stanice i omogućuje normalno funkcioniranje. No, kod Alzheimerovih pacijenata litij se "zarobi“ u toksičnim nakupinama bjelančevina, u amiloidne plakove, zbog čega ga mozak više ne može koristiti. Posljedica toga je postupno propadanje moždanih stanica i pamćenja.

Litijeva sol

Ključni dio otkrića je da su istraživači razvili novu litijevu sol koja izbjegava vezanje za plakove, ostaje dostupna u mozgu i u pokusima na miševima značajno poboljšava pamćenje bez nuspojava koje prate visoke doze tradicionalnih litijevih lijekova.

Iako je ispitivanje još u prekliničkoj fazi, na životinjama, rezultati donose novu teoriju o nastanku, ranom dijagnosticiranju i možda prevenciji Alzheimerove bolesti te otvaraju put mogućim sigurnim, pristupačnim terapijama. Dakako, iako su nove litijeve formulacije pokazale izniman potencijal na životinjama, još nije potvrđeno djeluju li i kod ljudi. Istraživači zato upozoravaju da nije preporučljivo samoinicijativno uzimati litij bez nadzora liječnika.