Prema novom, pomalo otrežnjujućem izvješću MIT-ove NANDA inicijative, čini se da je golema investicija u generativnu umjetnu inteligenciju za većinu američkih kompanija bila promašaj. Unatoč ulaganjima koja se procjenjuju na 35 do 40 milijardi dolara, poražavajući podatak je da čak 95% tvrtki nema konkretne rezultate kojima bi opravdalo taj trošak.

Glavni krivci za neuspjeh, kako navodi istraživanje, nisu nedostatak infrastrukture ili talenta, što su teme koje često dominiraju medijskim naslovima. Problem leži u temeljnim ograničenjima same tehnologije – njezinoj nesposobnosti da dosljedno zadržava podatke, prilagođava se i uči tijekom vremena. Studija je obuhvatila širok raspon implementacija, od gotovih rješenja do sustava rađenih po mjeri, a otkrila je da samo 5% prilagođenih AI alata ikada stigne do produkcijske faze. Zbog toga su mnogi direktori počeli gledati na AI demonstracije kao na "znanstvene projekte", što je dovelo do pada povjerenja u takve inicijative.

Najmanji utjecaj izmjeren je u sektorima profesionalnih usluga, zdravstva i farmacije, maloprodaje, financijskih usluga te energetike i materijala. Iako se mnoge tvrtke bore kvantificirati stvarne prednosti svojih AI implementacija, čak 80% direktora u tehnološkom i medijskom sektoru očekuje smanjenje zapošljavanja u iduće dvije godine. Ipak, utjecaj na radnu snagu nije ujednačen; otpuštanja uglavnom pogađaju vanjske suradnike i radna mjesta koja nisu ključna za poslovanje, a procjenjuje se da je između 5% i 20% takvih pozicija već pogođeno.

Zanimljiv uvid iz studije jest da zaposlenici preferiraju generičke alate poput ChatGPT-a u odnosu na specijalizirane poslovne alate, čak i kada se temelje na istim jezičnim modelima. Poznato sučelje i fleksibilnost ChatGPT-a doveli su do masovnog usvajanja kroz takozvani "shadow IT" (korištenje tehnologije bez odobrenja IT odjela). Umjesto potpune zabrane, tvrtkama se savjetuje da prilagode svoje politike i uzmu u obzir potrebe zaposlenika kako bi povećale sigurnost. S druge strane, korporativni alati se, unatoč višoj cijeni, percipiraju kao krući i manje učinkoviti.

Gledajući u budućnost, čini se da je rješenje u jednostavnijem pristupu. Kako ističe izvorni članak na TechRadaru, umjesto razvoja složenih i skupih vlasničkih sustava, prilagodba postojećih, široko dostupnih alata korporativnim pravilima mogla bi ponuditi znatno bolji povrat na investiciju (ROI) i istovremeno smanjiti potrebu za opsežnom obukom zaposlenika.