Nastavlja se zakonodavni proces uvođenja digitalnog eura u institucijama EU-a, a sada je na redu bio Europski parlament. Njegovi su zastupnici ovoga tjedna službeno podržali projekt koji se razvija već šest godina s ciljem jačanja financijske neovisnosti Europske unije. Eurozastupnici su ovoga utorka usvojili amandmane na godišnje izvješće Europske središnje banke (ECB), čime je iskazana jasna politička volja za nastavak ovog procesa. Za prijedlog je glasalo 438 zastupnika, dok je 158 bilo protiv.

Usvojeni dokumenti naglašavaju da je uvođenje digitalne valute ključno za smanjenje fragmentacije u maloprodajnim plaćanjima te za očuvanje integriteta jedinstvenog tržišta. Podrška Parlamenta dolazi nakon što su države članice EU-a u prosincu prošle godine dale svoje odobrenje, čime se dodatno pojačao pritisak na zastupnike da formaliziraju svoj stav o ovom pitanju – koje je ipak s vremenom izazvalo podjele unutar Unije.

Gotovina ostaje "kraljica"

Zagovornici digitalnog eura ističu da će nova valuta omogućiti europskim građanima obavljanje online plaćanja bez oslanjanja na (američke) kartične divove poput Vise ili Mastercarda. Unatoč snažnom zaokretu prema digitalizaciji, predsjednica ECB-a Christine Lagarde ponovila je svoj poznati stav kako je "gotovina kraljica", pozvavši zastupnike da nastave s projektom koji će fizički novac nadopuniti, a ne zamijeniti. Dodala je i da nitko neće imati pristup osobnim podacima te da će sva infrastruktura za projekt biti isključivo europska.

Podsjetimo, digitalni euro bit će dizajniran kao elektronička verzija gotovine, dostupna besplatno za korištenje u trgovinama, online kupovini ili za izravne transfere novca između osoba. Projektom se predviđa da će valuta biti univerzalno prihvaćena u svim državama članicama europodručja.

Tehnički temelji za privatnost

Europska središnja banka trenutačno provodi pripremnu fazu koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture i odabir pružatelja usluga. Jedna od ključnih funkcionalnosti bit će mogućnost offline plaćanja, što bi korisnicima omogućilo transakcije čak i bez internetske veze ili električne energije. Takav sustav osiguravao bi visoku razinu privatnosti, sličnu onoj koju pruža fizički novac, jer detalji transakcije ne bi bili vidljivi trećim stranama.

Kritičari projekta (da ne kažemo teoretičari zavjera) vjeruju da je projekt izrađen s ciljem masovnog nadzora i kontrole građana. Strahuju da bi vlade država članica mogle imati pristup podacima o svim privatnim transakcijama i tijekovima novca, ali da bi – s ciljem kontrole ili kažnjavanja – mogle određenim građanima u potpunosti ukinuti mogućnost raspolaganja vlastitim novcem. Kritike uključuju i sumnju da uvođenje digitalnog eura vodi ka trajnom ukidanju gotovine, iako su iz ECB-a više puta, pa i sada, napomenuli da gotovina ostaje u upotrebi.

Očekuje se da će zakonodavni okvir za digitalni euro biti u potpunosti usuglašen do kraja ove godine, dok bi pilot-faza s testnim transakcijama mogla započeti sredinom 2027. Ako svi pravni i tehnički preduvjeti budu ispunjeni, Europska središnja banka predviđa da bi digitalni euro mogao biti u potpunosti spreman za izdavanje i svakodnevnu uporabu do sredine 2029. godine.