Podatkovni centri, bučne i goleme građevine koje gutaju energiju, uskoro bi mogli postati dio vašeg susjedstva - i to kao instalacija pričvršćena za vanjski zid vašeg doma. Zauzvrat, vlasnici kuća dobili bi subvencioniranu električnu energiju, pristup internetu i rezervne baterije. Tvrtka koja stoji iza ovog plana, startup SPAN iz San Francisca (nema veze s istoimenom hrvatskom tvrtkom), već je započeo pilot testiranja u pripremi za probni rad na sto kuća tijekom ove godine, a njihov projekt mogao bi iz temelja promijeniti način na koji razmišljamo o infrastrukturi za umjetnu inteligenciju.

Ideja je nastala kao odgovor na eksponencijalni rast potražnje za računalnom snagom koju zahtijeva AI. Umjesto gradnje centraliziranih postrojenja, SPAN u partnerstvu s tehnološkim divom Nvidijom i jednim od najvećih američkih graditelja kuća, PulteGroupom, predlaže distribuiranu mrežu. Korištenjem viška energetskog kapaciteta u američkim kućanstvima, SPAN želi brzo proširiti dostupnu računalnu snagu bez troškova i kašnjenja povezanih s izgradnjom podatkovnih centara veličine skladišta.

Što je točno XFRA čvor?

Rješenje koje SPAN naziva "distribuirani podatkovni centar" podrazumijeva postavljanje tisuća takozvanih XFRA čvorova. Svaki čvor je zapravo mali, frakcijski podatkovni centar smješten u diskretnom kućištu na vanjskom zidu kuće. Unutar njega nalazi se ozbiljan hardver: Dell PowerEdge poslužitelji opremljeni sa šesnaest Nvidia RTX Pro 6000 Blackwell grafičkih procesora (GPU) i četiri AMD EPYC poslužiteljska procesora, uz podršku od čak tri terabajta memorije. Sustav koristi tekuće hlađenje kako bi radio uz minimalnu buku.

"Podatkovni centri su glasni, ružni i često podižu lokalne račune za struju", rekao je Chris Lander, potpredsjednik XFRA odjela u SPAN-u, u korespondenciji s portalom Ars Technica. "Ovo je tiho, diskretno i čini energiju pristupačnijom za domaćina i zajednicu."

Ova mreža ne bi zamijenila goleme centralizirane podatkovne centre koje grade tvrtke poput Googlea i Microsofta za intenzivno treniranje AI modela. Umjesto toga, bila bi pogodnija za podršku uslugama kao što su cloud gaming, streaming sadržaja i AI inferencija, gdje se već istrenirani modeli primjenjuju na zadatke u stvarnom svijetu. SPAN tvrdi da može postaviti osam tisuća XFRA jedinica, što je ekvivalent podatkovnom centru od sto megavata, uz petinu troška i šest puta brže od izgradnje tipičnog postrojenja.

Pogodnosti i rizici za vlasnike kuća

Što ovo znači za ljude koji odluče živjeti u kućama s priključenim podatkovnim čvorom? SPAN bi preuzeo odgovornost za plaćanje računa za struju i internet za svako kućanstvo, dok bi stanarima nudio ili fiksnu, nisku naknadu za komunalije - tvrtka je navela primjer od 150 dolara - ili potencijalno nikakvu naknadu. Sve ovisi o vrijednosti koju pojedini čvor pruža mreži.

Instalacija čvora dolazi u paketu sa SPAN-ovim pametnim električnim panelom i baterijom od 16 kilovatsati, kojima upravlja softver PowerUp. Sustav je dizajniran kako bi koristio višak električnog kapaciteta, budući da većina modernih američkih kuća ima servisni kapacitet od 200 ampera, od čega je, prema Landeru, gotovo uvijek dostupno 80 ampera. U rijetkim slučajevima vršne potrošnje, sustav bi prvo koristio kućnu bateriju. Ako to nije dovoljno, privremeno bi smanjio opterećenje "nekritičnih" potrošača, poput punjenja električnih vozila. U slučaju nestanka struje, vlasnik kuće dobiva besplatno rezervno napajanje iz baterije.

Ipak, ovakav model otvara brojna pitanja. Ari Peskoe s Pravnog fakulteta na Harvardu upozorava da bi komunalne tvrtke morale prilagoditi upravljanje lokalnom mrežom. "Ako u jednom bloku imate nekoliko kuća s ovim uređajima koji rade maksimalnim kapacitetom, to bi povuklo ogromnu količinu energije na to malo područje", rekao je. Najveća briga je, međutim, sigurnost. Distribuirani čvorovi mnogo su ranjiviji od centraliziranih i čuvanih podatkovnih centara. Benjamin Lee, inženjer s University of Pennsylvania, ističe da "mnogi napadi sa strane (side-channel attacks) zahtijevaju fizičku blizinu stroju", što je kod kućne instalacije puno lakše postići. Tu je i očit rizik od krađe, s obzirom na to da samo jedna Nvidia GPU jedinica može vrijediti oko deset tisuća dolara.

Ovaj se trend uklapa u širu viziju decentralizirane umjetne inteligencije (DAI), rubnog računarstva (edge computing) i Web3-a, gdje korisnici imaju veću kontrolu nad svojim podacima. Hoće li se pokazati kao održiv, pokazat će pilot projekti. Barem dok udruge stanara ne čuju za to.