Najveći IPO u povijesti ima datum: kraj ere privatnog svemira
Nakon dugo nagađanja, SpaceX 12. lipnja izlazi na burzu s očekivanom vrijednošću od 1,75 bilijuna dolara. Elon Musk, koji drži više od 40 posto kompanije, tog dana postaje prvi čovjek koji istovremeno vodi dvije javne kompanije vrijedne više od bilijun dolara
Elon Musk osnovao je SpaceX 2002. s početnih sto milijuna dolara i uvjerenjem da će deseterostruko smanjiti troškove lansiranja raketa. Dvadeset i četiri godine kasnije, njegova kompanija 12. lipnja dolazi na burzu s procijenjenom vrijednošću od 1,75 bilijuna dolara i planom prikupljanja 75 milijardi.
Brže nego što je itko očekivao
Za tako ogroman financijski događaj, stvari su se razvijale prilično brzo. U prosincu 2025. Musk je prvi put potvrdio da IPO dolazi, prijava regulatoru stigla je 1. travnja, a javni prospektus koji po prvi put otkriva financije kompanije izlazi sljedeće srijede. Prezentacije investitorima počinju 4. lipnja, cijene dionica utvrđuju se 11., a prvi dan trgovanja na Nasdaqu, pod kraticom SPCX, planiran je za 12. lipnja. SpaceX-ov IPO dolazi u trenutku kad se tržište oporavlja nakon turbulencija uzrokovanih američkom carinskom politikom i geopolitičkom neizvjesnošću u protekle dvije godine.
Posao vode Goldman Sachs, Morgan Stanley, Citigroup, JPMorgan i Bank of America, uz još šesnaest banaka u sporednim ulogama. Interno, cijeli projekt nosi kodni naziv "Project Apex." Pri ciljanoj vrijednosti od 1,75 bilijuna dolara, SpaceX bi odmah postao šesta najveća javna kompanija na svijetu, odmah iza Nvidije, Applea, Googlea, Microsofta i Amazona. SpaceX nije jedini koji ove godine dolazi na burzu: u istom valu očekuju se i OpenAI i Anthropic, što 2026. čini najznačajnijom godinom tehnoloških listiranja od dot-com ere.
Na čemu kompanija zarađuje
Prihodi SpaceX-a u 2025. godini iznosili su između 15 i 16 milijardi dolara, s procijenjenom neto dobiti od 8 milijardi. Kompanija se temelji na tri zasebna poslovanja: Starlink, mreža satelitskog interneta s više od deset milijuna pretplatnika i oko deset milijardi prihoda godišnje; lansirne usluge kojima drži više od 60 posto globalnog tržišta; te vladini i vojni ugovori s NASA-om i američkim Ministarstvom obrane čija kumulativna vrijednost iznosi oko 22 milijarde dolara. Na računima kompanije leži i 8.285 bitcoina, trenutno vrijednih oko 600 milijuna dolara.
Rakete, sateliti, AI i X pod jednim krovom
U veljači 2026. SpaceX je preuzeo Muskovu tvrtku za razvoj umjetne inteligencije xAI, u razmjeni dionica vrijednoj 250 milijardi dolara. xAI je godinu dana ranije preuzeo društvenu mrežu X. Sada su rakete, satelitski internet, chatbot Grok i platforma X formalno pod jednim krovom koji se priprema za burzu. Musk je spajanje opisao kao stvaranje "najambicioznijeg, vertikalno integriranog inovacijskog stroja na Zemlji i izvan nje." Investicijska kuća Morningstar to je protumačila kao mogući prvi korak prema spajanju cijelog Muskovog poslovnog portfelja u jedan konglomerat. Jedino što u toj slici još nedostaje jest Tesla.
Potencijalno spajanje s Teslom i dalje je otvoreno pitanje. Argumenti za spajanje uključuju zajedničku energetsku infrastrukturu, robotiku, Starlink kao mrežu za Teslinu flotu autonomnih vozila te zajednički projekt izgradnje pogona za proizvodnju čipova uz sudjelovanje Intela, koji je godinu dana ranije ozbiljno razmatrao gašenje vlastite proizvodnje poluvodiča.
Tko profitira
Pitanje kome IPO donosi najviše nije teško. Musk drži više od 40 posto dionica. Alphabet, tada kao Google, ušao je 2015. s 900 milijuna dolara i do kraja 2025. držao 6,11 posto kompanije. Zaposlenici SpaceX-a imali su pristup djelomičnoj prodaji dionica kroz polugodišnje interne aukcije; posljednja, krajem 2025.
Iza zaposlenika i direktnih ulagača stoji lančana mreža posebnih fondova kroz koje su vanjski ulagači godinama neizravno kupovali udjele u SpaceX-u. Kad kompanija izađe na burzu, mnogi od njih neće moći odmah prodati. Svaki fond ima vlastite uvjete, rokove zabrane prodaje i naknade, o kojima dio ulagača nije ni svjestan.
Mogu li mali ulagači kupiti dionice?
Malim ulagačima SpaceX nudi do 30 posto dionica, što je trostruko više od uobičajene prakse. U stvarnosti, institucionalni investitori, fondovi, banke i hedge fondovi, apsorbiraju između 90 i 95 posto dionica u ovako atraktivnim uvodnim ponudama. Pristup po početnoj cijeni ostat će uglavnom njihova privilegija. Ostali mogu kupovati dionice od prvog dana trgovanja na burzi, po tržišnoj cijeni koja će biti formirana u tim trenucima.
Tko još ima koristi od SpaceX-ovog izlaska na burzu
Kompanije koje će osjetiti izravne koristi su predvidive. Linde, kemijska tvrtka koja isporučuje između 65 i 75 posto svih industrijskih plinova za raketna lansiranja u SAD-u, ima u Teksasu novi pogon vrijedan 100 milijuna dolara, izgrađen isključivo za potrebe SpaceX-ovog lansirnog centra. Analitičari Deutsche Banka opisuju je kao "Exxon svemirske industrije" i procjenjuju da bi nova sredstva prikupljena na burzi mogla udvostručiti Lindeov svemirski segment na više od milijardu dolara godišnje. Intel ulazi kao dobavljač za zajednički pogon za čipove koji SpaceX i Tesla grade s ukupnom investicijom od 119 milijardi dolara i dobiva prvog velikog kupca za svoju najnoviju proizvodnu tehnologiju. Rocket Lab, drugi najaktivniji lansirni operater u SAD-u i jedina javno trgovana kompanija koja se izravno mjeri sa SpaceX-om, porastao je više od 300 posto u proteklih godinu dana i čeka vlastitu raketu Neutron, projektiranu za izravno natjecanje s Falconom 9, u četvrtom kvartalu 2026., ako se rokovi ispoštuju.
AST SpaceMobile konkurira Starlinku na tržištu satelitskog interneta, ali SpaceX-ov javni prospektus donosi nešto čemu se i konkurencija raduje: po prvi put će u službenom dokumentu biti objavljeni konkretni podaci o veličini tog tržišta, broju pretplatnika i prihodima. Do sada takvi podaci jednostavno nisu postojali u javnom obliku, što je otežavalo procjenu vrijednosti svih kompanija u sektoru. Kad SpaceX mora reći koliko Starlink stvarno zarađuje, cijela industrija dobiva referentnu točku koje do sada nije imala.
Beskrajni uzlet ili pad nakon polaska?
Ima li SpaceX beskrajni uzlet ili ga čeka sudbina većine velikih burzovnih debitanata, to je pitanje koje Wall Street još nije razriješio. Dosadašnja iskustva nisu ohrabrujuća: od deset najvećih kompanija koje su ikad izašle na američku burzu, sedam ih je dugoročno zaradilo manje od ulagača koji su jednostavno kupili udjele u širem tržišnom indeksu, a u prvoj godini trgovanja dionice su im u prosjeku izgubile trećinu vrijednosti. SpaceX pri tome izlazi po cijeni koja nema presedana; omjer između tražene vrijednosti kompanije i njezinih stvarnih prihoda višestruki je rekord. Situacija je toliko neuobičajena da je Nasdaq morao izmijeniti vlastita pravila kako bi novoj kompaniji ove veličine omogućio brzo uključivanje u svoje indekse.
Analitičarska kuća MSCI upozorila je još u veljači da bi izlazak na burzu ovakva giganta moglo izvući toliko kapitala iz ostatka tržišta da bi drugi sektori i kompanije osjetili nedostatak likvidnosti. Novac koji ode u SpaceX mora negdje izaći, a to negdje je ostatak burze.