Gradsko vijeće Seattlea uskoro će glasati o uvođenju jednogodišnjeg moratorija na izgradnju novih podatkovnih centara. Odluka dolazi samo dva mjeseca nakon što je nekoliko tvrtki predložilo izgradnju pet masivnih centara u samom gradu. Ono što ovu situaciju čini izvanrednom jest činjenica da su među najglasnijim zagovornicima zabrane upravo zaposlenici najvećeg gradskog tehnološkog diva - Amazona. Oni su se prošlog tjedna pridružili ostalim građanima i svjedočili u prilog politici koja bi trebala privremeno zaustaviti ekspanziju industrije koja ih hrani.

Podatkovni centri, ključna infrastruktura za umjetnu inteligenciju i digitalno doba, postali su predmet prosvjeda diljem svijeta zbog svoje nezasitne potrošnje vode, utjecaja na lokalne cijene električne energije i buke koju stvaraju. U Seattleu je problem eskalirao, a ishod glasanja mogao bi na godinu dana zaustaviti sve nove projekte i dati gradu priliku da preuzme kontrolu.

Nećemo dopustiti da Big Tech spali Seattle

Na dva saslušanja pred gradskim vijećem, stanovnici su velikom većinom podržali moratorij, a među njima su bili inženjeri, programeri i drugi stručnjaci iz same industrije. "Na svom poslu vidim posljedice razvoja umjetne inteligencije koji se opravdava pod svaku cijenu", izjavila je Liesl Wigand, viša softverska inženjerka u Amazonu. "Najveći je problem uvjerenje da AI treba biti rješenje za sve, dok se istovremeno ignoriraju resursi koje troši. Takva kultura je sveprisutna u tehnološkom sektoru."

Wigand je članica grupe "Amazonovi zaposlenici za klimatsku pravdu", koja okuplja sadašnje i bivše zaposlenike posvećene borbi protiv klimatske krize. Prošle je godine više od tisuću zaposlenika Amazona potpisalo otvoreno pismo u kojem optužuju tvrtku da "zanemaruje svoje klimatske ciljeve kako bi gradila AI". Novi podatkovni centri, koje su predložile četiri za sada anonimne tvrtke, imali bi zajedničku maksimalnu potražnju od 369 megavata, što je otprilike trećina prosječne dnevne potrošnje električne energije u Seattleu. To je deset puta više od potrošnje svih trideset postojećih gradskih podatkovnih centara zajedno. Jedan moderni AI podatkovni centar može trošiti jednako struje kao sto tisuća kućanstava i do pet milijuna galona vode dnevno.

Patrick Schloesser, također softverski inženjer u Amazonu, zatražio je od vijeća da obveže investitore na transparentnost, umjesto da se skrivaju iza ugovora o tajnosti i fiktivnih tvrtki. Predložio je da svaki investitor mora osigurati sto posto dodatne obnovljive energije za lokalnu mrežu i biti oporezovan svaki put kada provede masovna otpuštanja. Njegov kolega Darius Irani dodao je da tvrtke moraju osigurati i dodatne kapacitete za prijenos i skladištenje energije te javno objavljivati podatke o potrošnji vode i struje. "Ne možemo se osloniti na to da će se te tvrtke same regulirati. Seattle mora postaviti uvjete", rekao je Irani.

Globalni problem i lokalni otpor

Otpor u Seattleu nije usamljen slučaj, već odražava rastući globalni trend. Najmanje četrnaest američkih saveznih država razmatra zakone za pauziranje ili zabranu novih podatkovnih centara, a moratoriji su već uvedeni u gradovima poput Amsterdama. Mnogi govornici na saslušanjima izrazili su duboko razočaranje. Jedan od njih je rekao: "Da ste me pitali prije godinu dana podržavam li moratorij, rekao bih ne. Tada su nam tehnološke tvrtke govorile da će ih napajati masivnom izgradnjom obnovljivih izvora, baterijskim spremnicima i sustavima koji stabiliziraju mrežu. Obećavali su zatvorene sustave hlađenja koji štede vodu i besplatno grijanje za obližnje zgrade. Jesu li to učinili? Nisu."

Ova borba ističe i jedan bolan paradoks. Schloesser je u svom svjedočenju naveo da Amazon ove godine troši 200 milijardi dolara na kapitalne investicije, a Microsoft 190 milijardi, pri čemu je velik dio tog novca namijenjen za AI i podatkovne centre. Istovremeno, Amazon je u posljednjih osam mjeseci otpustio 30.000 zaposlenika. "To mi govori da Big Tech očajnički želi izgraditi što više računalne snage, što je brže moguće", zaključio je Schloesser. "Taj očaj našem gradu daje moć pregovaranja."

Jednogodišnja pauza trebala bi Seattleu pružiti vrijeme za istraživanje utjecaja podatkovnih centara na infrastrukturu, cijene komunalija, okoliš i javno zdravlje. To je prilika, kako je rekao jedan bivši zaposlenik Amazona, da se postavi ključno pitanje: "Ako je ovo tehnologija s kojom ćemo živjeti, kako možemo osigurati da njezina infrastruktura koristi ljudima, a ne samo gomilanju bogatstva u rukama nekolicine tehnoloških milijardera?"