Na udaljenosti od oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, u Lagrangeovoj točci L2, svemirski teleskop James Webb nastavlja sa svojim znanstvenim zadacima snimanja dubokog svemira ali i našeg kozmičkog "susjedstva". Tako je 5. rujna ove godine usmjerio svoju kameru koja snima bliski infracrveni spektar (NIRCam) prema Marsu. Tehnologija s ovog teleskopa omogućila je jedinstveni pogled na aktualne uvjete na tom planetu, njegove pješčane oluje, meteorološke prilike te procese koji se odvijaju na površini Marsa tijekom jednog njegovog dana.

Mars u infracrvenom

Kako bi snimili Mars, jedan od najsvjetlijih objekata na nebu, u kontroli misije Webba morali su primijeniti posebne tehnike, budući da je teleskop izrađen primarno kako bi snimao vrlo tamne objekte. Previše svjetlosti dovodi do prezasićenosti njegovih senzora, pa NASA piše kako su ekspozicije morale biti iznimno kratke, bilježen je samo dio podataka sa senzora, a primijenjene su i posebne analitičke tehnike.

Snimke su pokazale varijacije u temperaturi na Marsu, spektroskopom je snimljen i sastav njegove atmosfere s velikom razinom detalja, a podaci dobiveni na ove načine sada će poslužiti znanstvenicima za daljnje izučavanje Marsa.

Neptunovi prstenovi

Instrument NIRCam snimio je i neke od najboljih fotografija Neptuna, otkako je 1846. godine taj planet otkriven. Na najčišćoj fotografiji Neptuna u 30 godina vidljivi su fascinantni prizori njegovih, inače slabo vidljivih, prstenova, prvi puta sada zabilježenih infracrvenom kamerom. Ista fotografija uhvatila je i sedam od 14 poznatih Neptunovih prirodnih satelita, kao i velike oblake metanskog leda, koji su istaknuti kao sjajne pruge oko samog planeta.

I ova će nova saznanja, uz detaljnu analizu svih zabilježenih podataka, omogućiti astronomima da pobliže upoznaju najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Neočekivano trenje

U istom tjednu kada smo dobili ove važne znanstvene rezultate i atraktivne fotografije, iz kontrole misije teleskopa Webb stigla je i jedna zabrinjavajuća vijest. Naime, instrument za snimanje u srednjem infracrvenom spektru (Mid-Infrared Instrument, MIRI), koji ima četiri predviđena načina rada, doživio je – kako se čini – hardverski problem. Prilikom prebacivanja iz jednog u drugi način rada, odnosno promjene valne duljine koju će MIRI snimati, došlo je do neočekivanog povišenog trenja.

Kontrola misije odmah je prijavila primijećenu anomaliju i privremeno zaustavila rad Webba na problematičnom modu instrumenta MIRI (spektroskopija srednje rezolucije). Uslijedit će analiza problema, koja bi trebala izroditi rješenje za nastavak znanstvenih snimanja. Teleskop je, kažu, i dalje u odličnom stanju, a instrument MIRI i dalje normalno radi u načinu rada snimanja fotografija, spektroskopije niske rezolucije te koronagrafije, za koje je predviđen. Nakon preliminarne provjere, 6. rujna je oformljen poseban odbor stručnjaka koji će uskoro detaljno analizirati anomaliju koja je zahvatila ovaj instrument.