Tema o kojoj se u domeni astronomije posljednjih tjedana najviše govori zasigurno je asteroid 2024 YR4, otkriven krajem prošle godine, za koji je promatranjima utvrđeno da je najopasniji po Zemlju od svih koje trenutačno pratimo. Prema dosad dostupnim opažanjima i relativno kratkom mjerenju njegove orbite, on će 22. prosinca 2032. godine proći najdalje dvije lunarne udaljenosti daleko od Zemlje, a šansa da nas pogodi je oko 2,3%. S novim mjerenjima nesigurnost bi trebala pasti, no problem predstavlja činjenica da se asteroid upravo udaljava od nas i da nakon travnja više neće biti vidljiv niti najmoćnijim teleskopima.

Samo četiri sata rada

Astronomi su stoga pokrenuli posebne procedure kako bi izmjerili njegovu putanju što preciznije. "Preko reda" je 2024 YR4 tako upao u raspored opažanja svemirskog teleskopa James Webb. Dogodit će se to početkom ožujka, na traženje Europske svemirske agencije, a nakon odobrenja direktora misije, koji ima diskrecijsko pravo određeno vrijeme teleskopa posvetiti projektima za koje smatra da su bitni. Budući da je riječ o izvanrednom zadatku, a prijedlog je došao nakon potrebnog roka za dodjelu teleskopskog vremena u ovoj godini, Webb će asteroidu moći posvetiti tek oko četiri sata.

Ipak, astronomska se zajednica nada da će njegovi moćni instrumenti otkriti više o asteroidu. Otkako je otkriven, doznalo se da rotira vrlo brzo oko svoje osi (svakih otprilike 19,5 minuta). Koliko mu je površina reflektivna za sada nije precizno izmjereno, pa samim time ne znamo niti njegovu pravu veličinu – ako je među reflektivnijima, onda bi mu promjer mogao biti oko 40 metara; u suprotnom, za površinu manjeg albeda procjena promjera iznosi oko 90 metara. Iznimno je bitno već sada doznati veličinu asteroida, jer će nam to moći dati preciznije procjene njegove buduće putanje. Kako navodi ESA, i posljedice udara asteroida od 40 metara značajno su drugačije od onih u slučaju 90-metarskoga.

Teleskop Webb za promatranje će se poslužiti svojim instrumentom MIRI, tj. snimat će ga u srednjem infracrvenom spektru, čime bi trebao moći značajno preciznije utvrditi njegovu veličinu. Znanstvenici bi nakon toga trebali dobiti procjene putanje s većom pouzdanošću te, kako se očekuje, degradirati 2024 YR4 na Torinskoj skali opasnosti na nulu. U suprotnom, slijedi nam scenarij planetarne obrane kakav još nismo imali potrebe aktivirati. Vjerojatnost da nam on neće trebati niti u ovom slučaju i dalje je nešto manja od 98%.