Misija OSIRIS-REx utvrdila kolika je vjerojatnost udara asteroida Bennu u Zemlju
Asteroid Bennu relativno blizu Zemlje proći će 2135. godine, a taj bi prolazak mogao promijeniti njegovu putanju dovoljno da krajem 22. stoljeća udari u nju. Sada znamo malo više o vjerojatnosti za to
NASA-ina misija OSIRIS-REx imala je cilj istoimenom sondom izbliza proučiti asteroid Bennu, dotaknuti ga, prikupiti uzorke njegova tla, pa u konačnici iste dopremiti na Zemlju na dodatnu analizu. Posljednja faza tog projekta počela je ovoga svibnja, a uzorci s asteroida trebali bi biti dostupni u rujnu 2023. godine nakon što ih sonda dopremi na Zemlju, nakon puta od 2,3 milijarde kilometara.
No, u međuvremenu su podaci prikupljeni ovom sondom poslužili znanstvenicima za dodatnu analizu asteroida Bennu i njegove putanje. Naime, ovaj asteroid jedan je od najopasnijih poznatih asteroida u Sunčevom sustavu, jer se predviđa da bi u narednih manje od 200 godina trebao dvaput proletjeti vrlo blizu Zemlje. Prvi prolazak "zakazan" je za 2135., a drugi za 2182. godinu.
Potrebno je promašiti ključanicu
Prilikom prvog prolaska Bennu bi, ovisno o promjeni putanje do tada zbog efekta Yarkovsky, mogao proći kroz mjesto koje se naziva "gravitacijskom ključanicom". Pogodi li Bennu jednu od takvih putanja, gravitacija Zemlje skrenut će mu putanju dodatno – i to na način da će ga postaviti izravno u takvu orbitu koja bi ga krajem 22. stoljeća dovela do izravnog sudara sa Zemljom.
Iz tog razloga je predviđanje putanje Asteroida vrlo bitno, jer se iz njegove sadašnje putanje može predvidjeti hoće li pogoditi ili promašiti ove "ključanice", kao i hoće li nakon toga predstavljati značajno veću opasnost.
Podaci sonde OSIRIS-REx sada su NASA-inim znanstvenicima omogućili da vjerojatnosti za ove događaje izračunaju preciznije nego prije. Zahvaljujući novim podacima, prikupljenima u neposrednoj blizini asteroida, sada se računa da je vjerojatnost udara Bennua u Zemlju 2182. godine samo 0, 037%, a ona da će on predstavljati izravnu opasnost za ljudsku civilizaciju do 2300. godine je 0,057%. Iz NASA-e kažu kako su ovi podaci vrlo precizni, a u njih je uračunat efekt Yarkovsky, kao i dodir sonde koja je uzela uzorke s asteroida. Potonji događaj, kažu, nije imao gotovo nikakav utjecaj na putanju u dugom roku.
Asteroid 101955 Bennu oko Sunca punu orbitu napravi svakih nešto manje od 437 dana. Kreće se brzinom do 28 kilometara u sekundi, a promjer mu je nešto veći od 500 metara.
