NASA-ino sljedeće veliko "oko" upereno u svemir sada je u potpunosti sastavljeno, čime se stiglo do ključnog trenutka u pripremi ove važne misije. Tehničari u NASA-inom centru Goddard Space Flight Center u Marylandu 25. studenog uspješno su spojili unutarnje i vanjske dijelove budućeg svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman. Nakon završetka integracije, opservatorij ulazi u finalnu fazu testiranja kako bi se osiguralo njegovo precizno funkcioniranje prije prebacivanja na lansirnu rampu u Kennedy Space Center na Floridi.

Lansiranje i prije plana?

Iako je lansiranje službeno predviđeno do svibnja 2027., NASA-in je tim na dobrom putu da raketom SpaceX-a Falcon Heavy teleskop lansira u svemir već u jesen 2026. godine – što je  prilično neobično ako znamo za višegodišnja kašnjenja misije Artemis ili svemirskog teleskopa James Webb. Teleskop nosi ime po dr. Nancy Grace Roman, prvoj glavnoj astronomkinji NASA-e, čija je osobna misija bila učiniti svemirska prostranstva dostupnima svima kroz razvoj svemirskih teleskopa.

Znanstvena zajednica s nestrpljenjem iščekuje prve rezultate teleskopa Nancy Grace Roman, jer se očekuje da će on u prvih pet godina misije otkriti više od 100.000 udaljenih svjetova, stotine milijuna zvijezda i milijarde galaksija. Promatranjem u infracrvenom spektru, teleskop će imati zadatak istražiti neke od najvećih kozmičkih misterija, uključujući tamnu tvar, tamnu energiju i razloge ubrzanog širenja svemira. Prema riječima Julie McEnery, više znanstvenice na projektu, kombinacija oštrog infracrvenog senzora i širokog vidnog polja omogućit će istraživanja za koja bi drugim teleskopima trebale stotine godina.​

Moćni instrumenti teleskopa

Središnji dio teleskopa čine dva napredna instrumenta: kamera širokog vidnog polja i koronograf. Prvi od njih, Wide Field Instrument, kamera je od 288 megapiksela koja će snimati dijelove neba veće od prividne veličine punog Mjeseca, prikupljajući podatke stotine puta brže od teleskopa Hubble. Očekuje se da će tijekom petogodišnje primarne misije prikupiti čak 20.000 terabajta podataka. S druge strane, koronograf će demonstrirati nove tehnologije za blokiranje sjaja dalekih zvijezda, što će znanstvenicima olakšati izravno snimanje svjetlosti planeta koji kruže oko njih.​

Teleskop će provoditi tri glavna "skeniranja" neba, što će činiti 75% njegove primarne misije. Ovi pregledi omogućit će astronomima praćenje evolucije svemira, proučavanje formiranja galaksija te potragu za signalima mikroléća koji mogu otkriti "planete lutalice" i izolirane crne rupe. Poseban fokus bit će na srcu naše galaksije, gdje će se pratiti stotine milijuna zvijezda u potrazi za planetima u nastanjivim zonama.​

Preostalih 25% vremena misije bit će posvećeno promatranjima koja će definirati šira znanstvena zajednica, a svi prikupljeni podaci bit će odmah javno dostupni. Takav pristup osigurava da brojni timovi znanstvenika diljem svijeta mogu istovremeno koristiti podatke za različita istraživanja. Prvi takav odabrani program je pregled galaktičke ravnine Mliječnog puta.