Teleskop Webb daje bolji pogled na Sombrero galaksiju

Galaksija Messier 104 snimljena je dosad već svemirskim teleskopima Spitzer i Hubble, ali nikad nije viđena s ovoliko detalja, kao na fotografiji u infracrvenom spektru s teleskopa James Webb

Sandro Vrbanus nedjelja, 1. prosinca 2024. u 18:02
Gore: Hubbleova fotografija u vidljivom spektru; dolje: Webbova infracrvena fotografija 📷 NASA, ESA, CSA, IPAC, STScI
Gore: Hubbleova fotografija u vidljivom spektru; dolje: Webbova infracrvena fotografija NASA, ESA, CSA, IPAC, STScI

Svemirski teleskop James Webb lansiran je na Božić 2021. godine, što znači da se uskoro bliži treća obljetnica tog događaja. Nešto dulje od dvije i pol godine ovaj je teleskop znanstveno aktivan, a gotovo da nema tjedna da NASA ne objavi poneku zanimljivu fotografiju dubokog svemira koju su zabilježili njegovi napredni instrumenti. Posljednja u tom nizu je fotografija galaksije Messier 104, poznate i pod nadimkom Sombrero.

Novi detalji

Ta je galaksija smještena u zviježđu Djevice, udaljena je oko 30 milijuna svjetlosnih godina od nas, a veličinom je usporediva s našom galaksijom. Karakterizira je gusto središte, neobično veliko, uz široki disk, pa je zbog toga, ali i bočne orijentacije gledano sa Zemlje, prozvana Sombrerom – iako nove fotografije pokazuju da je možda sličnija streličarskoj meti. Nova fotografija snimljena je Webbovim instrumentom MIRI u srednjem infracrvenom spektru i otkriva kako je materijal u ovoj galaksiji raspoređen, pogotovo u njezinim tamnijim rubnim dijelovima, koji ranije nisu bili jasno vidljivi.

📷 NASA, ESA, CSA, STScI
NASA, ESA, CSA, STScI

U tim se regijama galaksija obično stvaraju nove zvijezde, a astronomi sada procjenjuju da je Sombrero galaksija prilično pasivna – manje od jedne mase našeg Sunca godišnje tamo se pretvori u nove zvijezde, što je upola manje nego u Mliječnoj stazi. NASA je objavila i izravne usporedbe fotografija iste galaksije s teleskopa Spitzer, Hubble i James Webb, kako bi istaknula koliko je novi instrument kvalitetniji te koliko će novih uvida znanstvenici steći proučavanjem detaljno snimljenog infracrvenog spektra.

Središte galaksije Messier 104 čini supermasivna crna rupa mase oko 9 milijardi Sunčevih masa, no relativno je "pitoma" i niskog sjaja. Polagano privlači masu iz svoje okoline i emitira sjajni, ali relativno malen mlaz čestica. U galaksiji se nalazi procijenjenih oko dvije tisuće zvjezdanih klastera, takozvanih kuglastih skupova visoke gustoće u kojima su stare zvijezde okupljene pod utjecajem gravitacije.

Fotografije iz članka se u punoj rezoluciji mogu pronaći ovdje.