Vodeni led, to znamo već dugo, postoji u svemiru i potvrđen je na mnogim mjestima. Od planeta Sunčevog sustava, preko patuljastih planeta i kometa pa sve do asteroida. Međutim, tijekom više desetljeća potrage nije bilo potvrđeno da se voda u krutom agregatnom stanju nalazi i oko drugih zvijezda – sve do sada.

Led oko mlade zvijezde

Svemirski teleskop James Webb nedavno je svojim spektrografom u bliskom infracrvenom spektru (NIRSpec) potvrdio prisutnost vodenog leda u mladom zvjezdanom sustavu, točnije u disku prašine koji okružuje zvijezdu HD 181327, nalik našem Suncu. Potvrdilo je to dugogodišnja očekivanja astronoma, koji su smatrali da vodenog leda ima u dubokom svemiru relativno mnogo, pogotovo stoga što je voda već otkrivena u obliku pare, ali i na temelju podataka iz Sunčevog sustava. Webb je sada potvrdio njihove sumnje, kao i preliminarne podatke koje je za isti zvjezdani sustav još 2008. godine poslao svemirski teleskop Spitzer.

"Webb je nedvosmisleno otkrio ne samo vodeni led, već i kristalni vodeni led, koji se nalazi i na mjestima poput Saturnovih prstenova i ledenih tijela u Kuiperovom pojasu našeg Sunčevog sustava", kaže Chen Xie sa sveučilišta Johns Hopkins. Prije Webba imali smo samo sumnje i nagađanja, a tek njegovi su instrumenti dovoljno osjetljivi kako bi nam omogućili takva promatranja, poručuju autori rada objavljenog u časopisu Nature.

Vodeni je led ključni sastojak diskova oko mladih zvijezda. Snažno utječe na formiranje divovskih planeta, a do potpuno formiranih stjenovitih planeta mogu ga dostaviti i malena svemirska tijela poput kometa i asteroida. Sada, kad su istraživači otkrili vodeni led oko zvijezde, otvorili su vrata svima ostalima koji će proučavati mehanizme nastanka planeta u mnogim drugim planetarnim sustavima.

Uvid u prošlost Sunčevog sustava

Zvijezda HD 181327 nešto je masivnija od Sunca i toplija, ali i prilično mlađa – starost joj se procjenjuje na samo 23 milijuna godina (dok je to kod Sunca 4,6 milijardi godina). Oko nje postoji disk prašine i, sada vidimo, vodenog leda, iz kojeg će se s vremenom formirati planeti. Kuiperov pojas kakav danas vidimo oko našeg Sunca prije nekoliko milijardi je godina nalikovao upravo disku oko ove zvijezde.

"HD 181327 je vrlo aktivan sustav", kažu istraživači. "U njegovom disku redovito se događaju sudari. Kada se ta ledena tijela sudare, oslobađaju sitne čestice vodenog leda koje su savršene veličine da ih Webb detektira". Vanjski se dio diska sastoji od preko 20% leda, a prema sredini Webb je otkrio njegov udio od oko 8%, dok u najbližim dijelovima leda gotovo i nema. Smatra se da je ispario uslijed ultraljubičastog zračenja zvijezde. Ova otkrića daju naslutiti da je gotovo svaki proces nastanka planeta potpomognut vodenim ledom, ali i da se vodu, zbog njezine sveprisutnosti, na taj način moglo "dostaviti" do inače stjenovitih planeta.