U kolovozu je sudac Amit P. Mehta s Okružnog suda u Washingtonu DC presudio da je Google prekršio antitrustovske zakone. Presuda je uslijedila nakon detaljne istrage Googleovih poslovnih praksi, a posebno oko njegovih ugovora s proizvođačima uređaja oko pozicije zadane tražilice na različitim platformama.

Sporna praksa plaćanja tvrtkama

Problem je u Googleovoj dugogodišnjoj praksi plaćanja značajnih iznosa tvrtkama poput Applea, Samsunga i Mozille kako bi osigurao poziciju zadane tražilice na njihovim platformama. Sud je utvrdio da su ovi ugovori, koji godišnje dosežu milijarde dolara, učinkovito stvorili prepreke ulasku potencijalnih konkurenata na tržište, čime su ugušili inovacije i izbor potrošača na digitalnom tržištu pretraživanja.

Prijedlog Ministarstva pravosuđa

Prijedlog Ministarstva pravosuđa predstavlja jedan od najodlučnijih pokušaja regulacije velike tehnološke tvrtke u novijoj povijesti. Temelj njihovog prijedloga uključuje prisilnu prodaju Chromea, Googleovog dominantnog web preglednika koji zauzima značajan udio globalnog tržišta. Ovaj prijedlog naglašava vladino stajalište da bi strukturalno razdvajanje moglo biti potrebno za obnovu konkurentske ravnoteže na digitalnom tržištu.

Osim prodaje Chromea, vladini prijedlozi obuhvaćaju nekoliko drugih ključnih područja Googleovog poslovanja. To uključuje ograničenja ekskluzivnih ugovora o tražilicama, obvezno dijeljenje podataka pretraživanja s konkurentima tijekom desetljeća te moguća ograničenja Googleovih ulaganja u umjetnu inteligenciju. Posljednja točka posebno odražava rastuću zabrinutost oko uloge umjetne inteligencije u održavanju i širenju tržišne moći tehnoloških tvrtki.

Googleov odgovor i prijedlog

U petak je Google poslao odgovor, koji su mnogi ocijenili kao minimalne ustupke jer pokazuje da tvrtka pokušava zadržati svoj temeljni poslovni model uz određene ustupke regulatornim zahtjevima. Umjesto prihvaćanja strukturalnih promjena, Google je predložio izmjene postojećih ugovora koje bi teoretski pružile više fleksibilnosti njihovim partnerima. Prema Googleovom planu, tvrtke poput Applea mogle bi ponuditi različite zadane tražilice korisnicima različitih uređaja, dok bi proizvođači Android uređaja mogli predstaviti više opcija tražilica tijekom postavljanja uređaja.

Tvrtka naglašava da bi ove promjene riješile pitanja konkurentnosti uz očuvanje onoga što smatra ključnim elementima svog poslovnog modela. Google tvrdi da bi drastičnije intervencije mogle ugroziti privatnost i sigurnost korisnika, istovremeno prijeteći američkom globalnom vodstvu u tehnološkim inovacijama.

Međutim, sve je to još u sferi "mogli bi..."

Posljedice konačne presude suca Mehte mogle bi odjeknuti daleko izvan Googlea, potencijalno uspostavljajući nove parametre za način rada i natjecanja digitalnih platformi u budućnosti. Međutim, tu sada dolazi nova administracija i ništa neće biti kao prije. Očekuje se da će nova Trumpova administracija značajno utjecati na trenutni antimonopolski slučaj protiv Googlea, kao i na općenitu provedbu antimonopolskih zakona u SAD-u.

Trump već izrazio sumnju u potrebu razbijanja kompanije

Nova administracija vjerojatno će nastaviti s antimonopolskim postupcima protiv velikih tehnoloških tvrtki, ali s drugačijim pristupom i prioritetima. Što se tiče slučaja protiv Googlea, predsjednik Trump već je izrazio sumnju u potrebu razbijanja kompanije, što bi moglo dovesti do promjene u pristupu Ministarstva pravosuđa. Vremenska dinamika ide u prilog novoj administraciji: suđenje o mjerama protiv Googlea zakazano je tek za travanj 2025. godine, s očekivanom konačnom presudom u kolovozu, što ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu strategije.

Promjene u vodstvu Ministarstva pravosuđa i Savezne trgovinske komisije također će vjerojatno utjecati na smjer slučaja. Nova administracija postavit će svoje ljude na ključne pozicije u ovim institucijama, što će se odraziti na donošenje odluka.

Provedbi antimonopolskih zakona nepredvidljiva

Općeniti pristup provedbi antimonopolskih zakona pod Trumpom očekuje se složenim i donekle nepredvidljivim. Tehnološke tvrtke ostat će pod povećalom, što se podudara sa širom dvostraničkom zabrinutošću oko koncentracije moći u tehnološkom sektoru. Pristup će vjerojatno kombinirati tradicionalne republikanske sklonosti deregulaciji s populističkom skepsom prema tržišnoj koncentraciji.

Provedba zakona mogla bi odražavati Trumpove osobne stavove prema određenim tvrtkama ili industrijama. Dok bi tehnološke tvrtke mogle ostati pod pojačanim nadzorom, druge industrije poput naftne i plinske mogle bi doživjeti manji pritisak. Nova administracija vjerojatno će poništiti neke politike iz razdoblja Bidenove administracije.