Odluka indonezijske vlade, zemlje s najvećim gospodarstvom u jugoistočnoj Aziji i populacijom od približno 280 milijuna stanovnika, da blokira Temu slijedi sličan potez protiv TikTok Shopa u 2023. godini. Ovom odlukom se nastavlja zaštita malih lokalnih tvrtki koje čine okosnicu indonezijskog gospodarstva. One čine preko 60% indonezijskog bruto domaćeg proizvoda i zapošljavaju više od 95% radne snage.

Lokalno protiv globalnog

Temuov poslovni model, koji omogućuje izravnu dostavu jeftine robe iz kineskih tvornica potrošačima, izaziva zabrinutost ne samo u Indoneziji zbog, kako se smatra, nepoštene konkurencije. Indonezijski dužnosnici tvrde da ovaj model zaobilazi tradicionalne posrednike i distributere, potencijalno ugrožavajući lokalne tvrtke i radna mjesta. Stav vlade je da svaka aktivnost od tvornice do potrošača mora imati posrednika ili distributera, u skladu s postojećim propisima. Naravno, time država dobiva prihode od raznih poreza i nameta.

Zemlja malih trgovina i rastuće IT industrije

Indonezija nije samo zemlja malih trgovina i zaostale industrije. Njezina IT industrija stabilno raste, a očekuje se da će digitalno gospodarstvo biti ključni pokretač budućeg ekonomskog rasta. Vlada aktivno promiče digitalnu transformaciju kroz inicijative poput plana "Making Indonesia 4.0" i programa "100 pametnih gradova". Cilj je pozicionirati zemlju kao vodeće digitalno gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji do 2030. godine.

Strana ulaganja u Indoneziju bilježe uzlazni trend, pri čemu je zemlja osigurala približno 53 milijarde dolara kombiniranih stranih i domaćih ulaganja u prvoj polovici 2024. godine, što predstavlja povećanje od 22,3% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Vodeći strani ulagači uključuju Singapur, Kinu, Hong Kong i Sjedinjene Američke Države.

Blokiranje Temua i u Indiji

Odluka o blokiranju Temua u Indoneziji, kao i nedavni slični potezi vlade u Indiji, potaknula je raspravu o dugoročnim implikacijama za indonezijsko digitalno gospodarstvo i njegovu privlačnost stranim ulagačima. Zagovornici tvrde da su ove mjere nužne za osiguravanje poštene konkurencije i zaštitu lokalnih radnih mjesta, dok kritičari tvrde da takva ograničenja mogu ometati inovacije i ograničiti izbor potrošača.

Globalna regulacija ili ograničavanja

Nekoliko zemalja i regija poduzelo je korake za regulaciju ili ograničavanje poslovanja e-trgovinskih platformi poput Temua i Sheina. Šest zemalja EU-a - Njemačka, Austrija, Danska, Francuska, Nizozemska i Poljska - pozvalo je na stroži nadzor EU-a nad Sheinom i Temuom kako bi se spriječio uvoz proizvoda koji ne udovoljavaju pravilima Unije o zaštiti potrošača i tržišta. Njemačko Ministarstvo gospodarstva objavilo je u rujnu 2024. Akcijski plan za e-trgovinu s ciljem pokretanja pravila na razini EU-a o "nereguliranom masovnom uvozu" proizvoda niske vrijednosti iz zemalja izvan EU-a, izričito spominjući Shein i Temu.

Zatvaranje rupe 

U Sjedinjenim Američkim Državama vlada je predložila nove propise za zatvaranje rupe u zakonu "de minimis" koja omogućuje tvrtkama poput Sheina i Temua izbjegavanje carina na pošiljke vrijednosti manje od 800 dolara. Komisija za sigurnost potrošačkih proizvoda predložila je istragu o Sheinu i Temuu zbog zabrinutosti oko "smrtonosnih proizvoda za bebe i malu djecu" koji se prodaju na ovim platformama. 

Veće carine u Turskoj i Južnoj Africi

Turska je povećala carinske stope i snizila prag za manje pošiljke, ciljajući na online trgovce poput Sheina i Temua kako bi zaštitila lokalna poduzeća. Smanjili su limit za prekograničnu brzu dostavu s 164 dolara na 33 dolara. Ova mjera znači da će se na veći broj pošiljki primjenjivati carinske pristojbe. Za robu koja dolazi izvan Europske unije, carinska stopa je podignuta s 30% na 60%.

Južna Afrika je također uvela promjene u svoj carinski sustav. Zatvorila je rupu u zakonu o minimalnoj vrijednosti pošiljke, tzv. de minimis pravilo. Sada se male prekomorske pošiljke vrijednosti ispod 500 južnoafričkih randa (oko 27 dolara) oporezuju istom stopom kao i uvoz veće vrijednosti.