Na udaru Trumpovih carina sada su i – filmovi

Američki predsjednik ustvrdio je da Hollywood propada jer se filmovi snimaju izvan SAD-a, pa odlučio tome stati na kraj novim carinama. Dionice tehnoloških kopanija iz medijske sfere odmah su reagirale

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 5. svibnja 2025. u 20:06

Novi tjedan, nova runda priča o uvoznim carinama kojima Donald Trump misli zaštititi sve američko. Nakon tehnološke i autoindustrije, teške industrije, građevine i raznih ostalih sektora, na red za "zaštitu" carinama stigla je i filmska industrija. Prema Trumpovim riječima, "američka filmska industrija umire vrlo brzom smrću", Hollywood propada jer druge zemlje da nude razne poticaje kako bi privukle američke filmaše i studije izvan SAD-a.

Želi učiniti filmsku industriju "ponovno velikom"

Takvu je praksu nazvao "organiziranim napadom drugih država" i "prijetnjom nacionalnoj sigurnosti", dodavši da je riječ i o uvozu "propagande". Zbog svega je toga najavio da će se boriti za američku industriju onako kako najbolje zna, uvoznim carinama. Pokrenuo je uvođenje carine od čak 100% na strane filmove, koja bi se vjerojatno odnosila na sve filmove proizvedene u inozemstvu, koji se uvoze i prikazuju u SAD-u.

Ta je najava, kao uostalom i sve njegove najave carina posljednjih tjedana, izazvala novu rundu rasprodaje na burzama. Uslijedio je oštar pad vrijednosti dionica velikih američkih medijskih kompanija, koje među ostalim prikazuju i sadržaje iz inozemstva.

Početkom tjedna dionice Netflixa izgubile su 4,7% vrijednosti, dok su Disney i Warner Bros zabilježili padove između 2% i 3%. Dionice Paramounta i Comcasta pale su oko 1%. Analitičari upozoravaju da bi takve carine mogle ozbiljno ugroziti profitabilnost filmske industrije, koja često snima u inozemstvu upravo kako bi iskoristila tamošnje porezne olakšice.

Ostaje nejasno kako bi carine u ovom slučaju funkcionirale, jer filmovi nisu fizička roba koja se jednostavno preprodaje. Trumpova administracija morala bi utvrditi kako vrednovati film i na koju vrijednost nametnuti carinu, odnosno odrediti pragove za dopušteni udio uvoznih usluga korištenih u filmu. Detalji o tome na što bi se točno carine odnosile još nisu poznati, a ni Bijela kuća ni Ministarstvo trgovine nisu komentirali Trumpovu objavu s mreže Truth Social.

Novi carinski rat?

Američki portal Variety prenosi izjavu jednog britanskog filmskog producenta, ogorčenog ovim potezom: "Ovo nema smisla. To implicira da bi se američki filmovi trebao snimati u SAD-u. Ali filmovi 'Harry Potter', 'Gospodar prstenova', 'Schindlerova lista', 'Nemoguća misija', 'Gladijator', 'Avatar' i mnogi drugi su američki filmovi koji su snimani u inozemstvu iz očitih razloga. Moraju li se ovi filmovi od sada snimati u SAD-u? To je apsurdna najava bez ikakvog značenja ili razumijevanja pripovijedanja ili kreativnih impulsa."

Kad bi ostale zemlje svijeta, pak, uvele recipročne carine, što je također jedna od Trumpovih vrlo spominjanih fraza, to bi moglo uništiti holivudske studije, piše Wall Street Journal. Naime, američka filmska industrija imala je trgovinski suficit od 15,3 milijarde dolara u 2023. i ostvarila je pozitivnu trgovinsku bilancu sa svakim većim stranim tržištima. Carine na prikazivanje holivudskih filmova van SAD-a, dakle, dodatno bi studijima smanjile zaradu, ionako nagriženu plaćanjem uvoznih carina za dijelove produkcije nastale izvan SAD-a.