Eric Schmidt, bivši izvršni direktor Googlea, nedavno je kupio tvrtku Relativity Space, o čemu ste mogli čitati u duljoj vijesti kolege Podnara sredinom ožujka. Iako Schmidt nije javno detaljno iznio svoje planove, čini se da namjerava iskoristiti Relativity za lansiranje značajne računalne infrastrukture, odnosno podatkovnih centara, u svemir.

Ove namjere potvrdio je tijekom svjedočenja pred Odborom za energetiku i trgovinu Zastupničkog doma američkog Kongresa u travnju, gdje je govorio o budućnosti umjetne inteligencije i američkoj konkurentnosti. Ključna tema bila je rastuća potreba za električnom energijom za napajanje podatkovnih centara nužnih za razvoj i primjenu AI. Schmidt je istaknuo da se planiraju podatkovni centri snage 10 gigavata, dok prosječna nuklearna elektrana generira 1 GW.

Naglasio je razmjere energetske krize, navodeći procjene prema kojima će potražnja energetskog sektora za podatkovne centre porasti s 3% na čak 99% ukupne proizvodnje. Konkretnije, predviđa se potreba za dodatnih 29 GW do 2027. i još 67 GW do 2030. godine.

Aplikacije umjetne inteligencije troše ogromne količine energije; primjerice, jedan upit za ChatGPT troši otprilike deset puta više energije od Google pretrage. Uz to, podatkovni centri zahtijevaju i velike količine vode za hlađenje. Ideja o podatkovnim centrima u svemiru proizlazi iz ovih izazova.

Takvi centri bi se potencijalno napajali solarnim panelima i mogli bi efikasno zračiti otpadnu toplinu u vakuum svemira. Schmidt je implicitno potvrdio ovu strategiju odgovorivši s "Da" na komentar na društvenoj mreži X koji je povezao njegovu akviziciju Relativity Spacea s planovima za svemirske podatkovne centre.

Izbor Relativity Spacea čini se logičnim jer su druge velike američke lansirne tvrtke ili već u vlasništvu milijardera s potpunom kontrolom (SpaceX, Blue Origin), ili imaju skupe rakete s dugim listama čekanja (ULA-in Vulcan), ili razvijaju rakete koje možda neće biti dovoljno velike za Schmidtove ambicije (Rocket Labov Neutron).

Relativity Space razvija djelomično višekratnu raketu Terran R, koja bi, ako se realizira, mogla lansirati 33,5 metričkih tona u nisku Zemljinu orbitu u jednokratnoj konfiguraciji i 23,5 tona s višekratnim prvim stupnjem. Schmidtova „financijska injekcija“ može pomoći u njihovom rješavanju jer je Schmidtovo bogatstvo procijenjeno na oko 20 milijardi dolara.

Ovo je, doduše, znatno manje od Muskovog ili Bezosovog, stoga trenutno traži dodatne partnere za financiranje revitaliziranog Relativityja. Projekt se suočava s brojnim izazovima: definiranje veličine i lokacije podatkovnih centara u sve gušćoj niskoj Zemljinoj orbiti, osiguravanje dovoljne energije putem svemirskih solarnih panela, efikasno odvođenje topline i ekonomska isplativost cijelog pothvata.