Pad platnog sustava ESB-a: Kronologija desetosatne tehničke krize

Prošlotjedni pad platnog sustava Europske središnje banke (ESB) uzrokovao je kašnjenje isplata plaća i socijalnih naknada za tisuće ljudi diljem eurozone

Ivan Podnar nedjelja, 9. ožujka 2025. u 06:25
Sjedište Europske središnje banke (ESB) U Frankfurtu 📷 Wikipedia
Sjedište Europske središnje banke (ESB) U Frankfurtu Wikipedia

Prema ekskluzivnom izvješću Reutersa, ovaj je prekid gotovo doveo do znatno ozbiljnije financijske krize. "Da je potrajalo do petka, banke bi bile u ozbiljnim problemima," izjavio je Alistair Milne, profesor financijske ekonomije na britanskom Loughborough Business School. "Banke bi morale odlučiti: Jesmo li spremni uplatiti sredstva na račun klijenta uz povjerenje da će novac naposljetku stići?"

Početak i detekcija problema

Kriza je započela nešto nakon 8 sati po frankfurtskom vremenu kada je ESB-ov sustav za namiru financijskih transakcija, Target 2 Securities (T2S), prestao funkcionirati. Dva sata kasnije, Target 2 (T2) mreža, odgovorna za obradu velikih plaćanja između središnjih i komercijalnih banaka, također je prestala raditi, kako je navedeno u ESB-ovim obavijestima tržišnim sudionicima.

Oba sustava zajednički vode ESB u suradnji sa središnjim bankama Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske. Target platni sustav, koji dnevno obrađuje transakcije vrijedne bilijune eura, smatra se ključnim za financijsku i ekonomsku stabilnost. Lokacije njegovih četiriju poslužitelja ostaju stroga tajna, pri čemu ESB otkriva samo da se nalaze u dva različita europska područja.

Pogrešna dijagnoza

Početne procjene kriznog tehničkog odjela pogrešno su identificirale problem kao pogreške u bazi podataka, što je otežalo pravovremeni prijenos na pričuvne sustave. Ova netočna dijagnoza prisilila je osoblje središnjih banaka na ručno pregledavanje transakcija dok je sustav bio izvan funkcije.

U 11:30 upravitelji krize aktivirali su hitni kanal Target sustava za kritična plaćanja, uključujući ona koja uključuju strane valute ili marginske pozive. Ova mjera bila je osmišljena za sprječavanje poremećaja koji bi mogli utjecati na druge valute ili ometati funkcioniranje financijskih tržišta. Hitni proces, koji zahtijeva ručno podnošenje svake transakcije, nije bio prikladan za obradu stotina tisuća plaćanja koja normalno prolaze kroz T2 i T2S svakodnevno. Samo nekoliko desetaka plaćanja obrađeno je kroz ovaj kanal, dok su sva ostala ostala u redu čekajući obnovu sustava.

Uzrok: neispravna hardverska komponenta

Tek poslijepodne ESB je ispravno identificirao problem kao "neispravnu hardversku komponentu" na jednoj od četiri lokacije sustava. Nakon točne dijagnoze, osoblje je moglo započeti s prebacivanjem svih transakcija na pričuvne sustave. Ovaj proces završen je u 17:15, s nastavkom namire u 18:00 i radom do odgođenog ponoćnog roka.

Dužnosnik ESB-a izjavio je za Reuters da je pokvareni hardver trebao biti pokriven pričuvnim sustavom te da banka istražuje zašto se pričuvni sustavi nisu automatski aktivirali. Dužnosnik je napomenuo da je ESB nedavno završio nadogradnju sustava i ažuriranje kriznog upravljanja, prema preporukama iz izvještaja konzultantske tvrtke Deloitte nakon niza prekida rada u 2020. godini.

Posljedice prekida

Prekid rada glavnog platnog sustava eurozone blokirao je isplatu socijalnih naknada za više od 15.000 uglavnom starijih i siromašnijih Grka, uzrokovao kašnjenja plaća i mirovina u Austriji te poremetio brojne financijske transakcije u drugim europskim zemljama. Učinak se proširio i nakon dana prekida. Neke transakcije bile su obrađene prekasno da bi ih banke mogle pravovremeno obraditi u petak, što je rezultiralo dodatnim kašnjenjima isplata.

Brokeri su izrazili nezadovoljstvo zbog odgođenih trgovanja. Jedan nizozemski broker otkrio je da su neki klijenti bili zaduživani za kamate na sredstva koja su se složili posuditi, ali ih nikada nisu primili zbog prekida. Ti klijenti navodno planiraju tražiti naknadu od ESB-a, kako je dopušteno prema pravilima Target sustava.

Pitanje odgovornosti i pouzdanosti

"Kvar hardvera je oprostiv, ali nemati pričuvni sustav koji se može trenutačno aktivirati u slučaju problema nije," izjavio je Markus Ferber, član Europskog parlamenta koji sjedi u odboru za nadzor ESB-a. "Kritična infrastruktura zahtijeva pričuvni sustav i ESB bi to trebao znati."U poruci nakon incidenta, ESB je prekid okarakterizirao kao "ozbiljan incident" s "negativnim posljedicama za tržišne sudionike kao i za njihove klijente" te objavio da je pokrenuo "temeljitu analizu" događaja.