Već smo više puta u zadnje vrijeme pisali o bankama i njihovom poskupljenju usluga, pa smo i opisivali Osnovni račun koji je početkom ove godine postao, kod većih banaka, besplatan. Opisali smo što sve taj besplatni Osnovni račun mora sadržavati. Nakon 1.1 2025. većina banaka je uvela taj besplatni račun, ali su postojale dvije važne "mane" tog Vladinog naloga bankama, a to je da su banke za prelazak s nekog od paketa na besplatni Osnovni račun tražile da klijent promjeni IBAN, što nikako nema smisla jer se time bespotrebno troši vrijeme građana, a i državnih službenika, koji moraju rješavati zahtjeve za promjenom IBAN-a kod primanja mirovina, doprinosa, poreza i raznih socijalnih davanja. Druga mana je da se naknada za kreditne transfere (transakcije) na tom Osnovnom paketu naplaćuje za svaku transakciju provedenu online ili na šalteru banke. To je razlog zašto mnogi nisu prelazili na taj besplatni Osnovni račun jer nisu htjeli mijenjati IBAN i svoj račun u banci i plaćati naknadu za svaku transakciju.

Banke su odgovorile na taj nalog Vlade za uvođenje besplatnog Osnovnog računa s velikim poskupljenjima svojih paketa, i s povećavanjem naknade za transakcije unutar matičnih banaka i između drugih banaka u Hrvatskoj. Zauzvrat su pojedine banke, da bi opravdale ta poskupljenja, odobravale nekoliko besplatnih transakcija mjesečno za korisnike ostalih paketa usluga (u Osnovnom paketu su samo odobravali građanima osjetljivih skupina). Ali i tu je kod nekih banaka postojala "kvaka", a to je da su neke banke odobravale besplatne transakcije samo ako je usluga Internet bankarstva uključena u paket korisnika i nije dodatna usluga.  

Na primjer, kod Zagrebačke banke da bi korisnik dobio mjesečno određeni broj besplatnih transakcija  mora imati uslugu Internet bankarstva (e-zaba i m-zaba) uključenu u svome bankovnom paket. Ako je u paketu uključena samo e-zaba, kao što je u primjeru paketa koji se zove "Obiteljska lepeza", bez obzira što korisnik uz paket dodatno plaća i mobilno bankarstva (m-zabu), kao posebnu uslugu izvan paketa, njemu se ne priznaju besplatne transakcije napravljene putem mobitela (m-zabe), jer mu m-zaba nije uključena u njegov paket. Tako da taj korisnik paketa Obiteljske lepeze može ostvariti besplatne transakcije samo ako plaća račune putem e-zabe odnosno ako plaća račune preko računala. Izgleda kao diskriminacija korisnika jer ako i jedni i drugi plaćaju mobilno bankarstvo bilo u paketu ili izvan njega zašto nemaju ista prava? Ja bih rekla da su u bankarskom sustavu uvijek neka financijski bitna pravila napisana "sitnim slovima", preko kojih banke dosta zarađuju, a da mnogi toga nisu svjesni.

Hoće li novi Zakon takvoj praksi "stati na kraj"?

Po svemu sudeći - neće! Obrazložit ću i zašto. Premijer Plenković je najavio da će ovaj Zakon: "Olakšati građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama. To znači da banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun."

Prema dokumentu Vlade koji sadrži ocjenu stanja i posljedicama koje bi Zakon trebao donijeti stoji slijedeće objašnjenje:

"Prijedlogom zakona se u važeći Zakon dodaje novo poglavlje kojim se propisuje da kreditne institucije ne smiju naplaćivati naknade za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja, tj. plaću, mirovinu, stipendiju i druge slične vrste stalnih priljeva koji se primaju na račune za plaćanje.

Dodatno, u svrhu smanjenja troškova za potrošače, inicirat će se i uspostava nacionalne bankomatske mreže u Republici Hrvatskoj. Ova odredba bi trebala na snagu stupiti tek 1. siječnja 2027 jer je ova povezana s inicijativom uspostave nacionalne bankomatske mreže koja je odgovor na potrebe građana za boljom dostupnošću gotovinskih usluga, smanjenjem troškova i jačanjem financijske uključenosti, osobito u područjima gdje je pristup bankomatima otežan. U tom smislu planirano je da Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka i banke koje će biti sudionice memoranduma potpišu memorandum kojim će se definirati okvir suradnje s ciljem uspostave jedinstvene, interoperabilne mreže bankomata na teritoriju cijele Republike Hrvatske koja bi trebala biti u cijelosti funkcionalna najkasnije 1. siječnja 2027., pri čemu će se smatrati da je nacionalna bankomatska mreža uspostavljena ako od 1. siječnja 2027. banke osiguraju da na bankomatima potrošač može podignuti gotov novac bez naknade. Kada nacionalna bankomatska mreža bude uspostavljena ukinut će se naplata naknada za podizanje gotovog novca s debitnih kartica na bankomatima drugih banaka koju trenutno banke naplaćuju potrošačima, a bankomati nacionalne bankomatske mreže će se u smislu svih važećih propisa u Republici Hrvatskoj smatrati vlastitim bankomatima banaka. Ako se nacionalna bankomatska mreža ne uspostavi do 1. siječnja 2027. ovim je Prijedlogom zakona predviđeno da će od 1. siječnja 2027. banke morati omogućiti potrošaču da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga. Uspostava nacionalne bankomatske mreže predstavlja mjeru koja bi doprinijela većoj dostupnosti gotovog novca, smanjenju financijskog opterećenja potrošača te jačanju povjerenja u financijske institucije."

Što točno građani dobivaju u besplatnom paketu?

Znači, besplatne usluge na zahtjev potrošača će omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga koji je vezan za račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, pri čemu kreditna institucija u okviru paketa besplatnih usluga neće smjeti potrošaču naplatiti slijedeće naknade:

- Za građane koji nisu umirovljenici i osjetljive skupine paket besplatnih usluga za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu uključuje:

1. usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje

2. usluge internetskog ili mobilnog bankarstva, prema odabiru kreditne institucije

3. usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca

4. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje, prema odabiru kreditne institucije 

5. priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima

6. usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža

7. usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima

- Umirovljenici i osjetljive skupine:

Sve isto kao i za ostale građane osim što u stavci 2. prethodne liste usluga za građane kreditna institucija u okviru paketa besplatnih usluga, umirovljeniku i potrošaču koji pripadaju osjetljivoj skupini ne smije naplatiti naknadu za usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje.

Znači li to da će ubuduće banke naplaćivati naknadu za podizanje ili polaganje gotovog novca na bankomatima ili na šalterima poslovnica, prema njihovom odabiru, za te besplatne pakete?

Budući da je to jedina razlika između besplatnog paketa građana i umirovljenika s osjetljivim skupinama meni to izgleda kao budući potez banke. Očito će to, po ovom novom Zakonu, banke same moći odrediti da li će naplaćivati naknadu ako polažete ili podižete gotov novac na šalteru ili na bankomatu kreditne institucije koja vodi vaš račun za plaćanje. 

Ako se uvede ta naknada to bi značajno poskupilo bankarske usluge građanima (osim umirovljenika i osjetljivih skupina) jer je jedna od važnih aktivnosti građana podizanje gotovog novca s bankomata ili polaganje istoga na svoje račune. Za sada nitko o tome ne govori ali iz ovih promjena Zakona to izgleda kao velika mogućnost.

Zaključak

Treba vidjeti što će se na Saborskoj sjednici dogoditi i da li će netko primijetiti ovu "sitnu" novinu Zakona koji predlaže Vlada. Niti Saborskim zastupnicima nebi pasalo da plaćaju naknade za podizanje gotovog novca u poslovnicama banke ili na bankomatima pa da, ako banke tako odrede, moraju ići na bankomate da bi svoj novac podigli bez naknade, mada bankomati imaju dnevne limite pa bi za veće iznose morali svakodnevno ići na bankomate. Ili ako banke odrede da neće naplaćivati naknadu na šalteru poslovnice (u što čisto sumnjam) onda bi se opet stvorile gužve u bankama i nebi nikome baš bilo prihvatljivo.

Pozitivno je da su se predlagatelji ovog Zakona ipak dosjetili da uvedu obvezu bankama da pri promjeni paketa u besplatni paket korisniku ne smije mijenjati  IBAN, što će se definitivno odraziti i na povećani interes korisnika na tu promjenu (članak 27.c. stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona).

Ne treba zanemariti Vladinu pozornost na ovu problematiku kao ni i trud oko kreiranja izmjena ovoga Zakona, koji bi mogao uz još par važnih, za njih "kozmetičkih", promjena, koje smo spomenuli, postati povoljan za mnoge građane. U ovom Zakonu još fali odredba da svaki građanin ima pravo na barem 10 besplatnih transakcija, jer tko se sjeća plaćanja režija iz prijašnjih vremena zna da je za većinu režijskih računa postojao ugovor pošte (države) s davateljem usluga pa se tada nisu plaćale naknade za, na primjer, račune grijanja, struje, vode i sl. Tako da i tu vidim prostora za unapređenje pri prvom ili drugom Saborskom čitanju ovoga prijedloga Zakona.