Prihvaćanjem kompromisne izjave završen je klimatski samit COP26

Zajednička izjava prihvaćena je kao "nesavršena", ali i dalje daje nadu da je moguće povećanje globalne temperature zadržati ispod 1,5°C zacrtanih Pariškim klimatskim sporazumom

Sandro Vrbanus nedjelja, 14. studenog 2021. u 14:27

Predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta u Glasgowu su protekla dva tjedna razgovarali, davali obećanja, pregovarali i razmatrali daljnje korake u borbi protiv klimatskih promjena. Klimatska aktivistica Greta Thunberg svoje je viđenje klimatske konferencije COP26 kratko sažela u "bla bla bla", a svjetski su lideri svoj "bla bla bla" bili prisiljeni nastaviti i dan duže nego je izvorno bilo planirano. COP26 je tako, umjesto ovoga petka, zaključen u subotu u večernjim satima, a sve kako bi se postigao barem kakav-takav dogovor.

San o 1,5°C i dalje živi

On je i postignut, iako potpisnici kažu kako je riječ o kompromisu i nesavršenom zaključku, no "klimatski pakt" iz Glasowa na koncu su potpisali svi prisutni predstavnici zemalja. Glasgow Climate Pact tako je donio nadogradnju onog pariškog, a i dalje kao osnovni cilj postavlja zaustavljanje globalnog zatopljenja na 1,5°C iznad predindustrijskih razina. Zemlje potpisnice imat će cilj da ono svakako ostane ispod 2°C, a što je bliže moguće razini od 1,5°C.

Obveze koje su potpisnici preuzeli uključuju početak ukidanja korištenja energije ugljena, zaustavljanje isplate poticaja za industriju fosilnih goriva, uz ostvarivanje pravedne tranzicije na čiste izvore energije. Upravo oko ugljena bio je i jedan od najvećih prijepora, pa je u posljednji trenutak, zbog intervencije predstavnika Indije, u tekstu "izbacivanje" ugljena kao energenta zamijenjeno "smanjenjem". Isto tako, uvedena je i iznimka, pa se ovaj sporazum neće odnositi na korištenje ugljena u situacijama kada je ono popraćeno izdvajanjem ugljika iz emisija i njegovom trajnom pohranom.

Ovo je i prvi puta da je u nekom velikom klimatskom sporazumu spomenuta potreba ukidanja poticaja za fosilna goriva. Doduše, tekst navodi potrebu za ukidanjem "neučinkovitih" subvencija za fosilna goriva, što potpisnicima otvara prostor za razna "kreativna" tumačenja učinkovitosti subvencija.

Pregovori su donijeli i tehnički priručnik prema kojem će napredak u ovim područjima moći biti transparentno praćen, primarno onaj u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Uvest će se i mehanizmi za međunarodnu trgovinu emisijama ugljika, tj. "ugljičnim kreditima" koji će moći biti razmjenjivani među državama. Kad je riječ o financijama, najrazvijenije su zemlje za očuvanje okoliša obećale izdvojiti 100 milijardi dolara do 2025. godine.

Bitno je što će se poduzeti

Komentirajući rezultate samita, predsjednik konferencije COP26 Alok Sharma kazao je kako je "cilj od 1,5 i dalje živ, ali puls mu je slab". "Ono po čemu će ovaj povijesni dogovor biti ocijenjen neće biti činjenica da su zemlje na njega pristale, nego to kako će ga provesti u djelo i ispuniti preuzete obveze. Težak rad počinje sada" poručio je.

Podsjetimo, određene obveze je na ovoj konferenciji preuzela i Hrvatska, koja se obvezala zatvoriti svoju posljednju elektranu na ugljen, TE Plomin do 2033. godine. Do 2030. obvezali smo se i smanjiti emisije ugljikovog dioksida za 45% i imati 39% obnovljivih izvora u potrošnji električne energije.