Facebooku i Instagramu je preporučeno ukidanje zabrane objavljivanja slika golih grudi
Nadzorni odbor kompanije Meta Platforms tvrdi da restriktivna politika zabrane prikazivanja dojki ugrožava slobodu izražavanja žena, kao i trans- i nebinarnih osoba
Uskoro bi Facebook i Instagram, društvene mreže ujedinjene pod krovnom tvrtkom Meta Platforms, Inc., mogle ukinuti zabranu prikazivanja prsa, grudi, dojki i bradavica. Više od desetljeća nakon što su majke-dojilje prvi put održale prosvjedno "flash-mob dojenje" u sjedištu Facebooka u znak protivljenja zabrani prikazivanja ženskih grudi na toj društvenoj mreži, Nadzorni odbor Mete (Meta Oversight Board) pozvao je na izmjenu trenutno važećeg pravila po kojem je zabranjeno objavljivanje slike žena s golim grudima, dok istovremeno ta zabrana ne postoji za muškarce, čije se fotografije „u toplesu“ smiju objavljivati, koliko god velika prsa imali.
U odluci od 17. siječnja 2023., Oversight Board preporučio je da Facebook i Instagram izmijene pravila o golotinji i seksualnim aktivnostima odraslih „…na način da se usvoje jasni kriteriji koji poštuju međunarodne standarde ljudskih prava“.
Odluka Oversight odbora uslijedila je nakon rasprave kojoj je povod bila Facebookova cenzura dvaju objava na zajedničkom FB-profilu jednog američkog transrodnog i nebinarnog para. Objave su prikazivale par kako pozira u toplesu, ali s prekrivenim bradavicama, uz natpise koji komentiraju zdravstvenu skrb o trans-osobama i pozivaju na prikupljanje novca za transrodne kirurške zahvate.
Objave su prijavili anonimni dežurni ćudoredni korisnici Facebooka, a zatim ih je sustav umjetne inteligencije pregledao i uklonio. Nakon što se par žalio na odluku, Meta je na kraju vratila objave.
Odbor je utvrdio da se „…sadašnja politika temelji na binarnom pogledu na spol i razlikovanju muških i ženskih tijela“, što pravila protiv otkrivanja bradavica čini „nejasnim“ kada su u pitanju interseksualni, nebinarni i transrodni korisnici. Preporučeno je da Meta „…definira jasne, objektivne kriterije koji poštuju prava“ kada je u pitanju moderiranje golotinje „…tako da se prema svim ljudima postupa na način koji je u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava“. Prema poslovnom protokolu, Meta ima 60 dana da javno odgovori na preporuke Odbora.
Sloboda bradavici!
Pokret za slobodno prikazivanje i izlaganje ženskih dojki (posebice kada je u pitanju laktacija, dojenje djece) nazvan prigodnim imenom „Lactivism“ još od početka 2000-ih pokušava sa ženskih grudi skloniti „inkvizicijski“ pečat cenzure koji ih označava kao primarno seksualne, a kampanja nazvana #FreetheNipple je od 2013. naovamo postala svojevrstan anti-cenzurni mainstream. Izraz je ušao u pop-feministički govor nakon što je Facebook uklonio isječke dokumentarca „Oslobodite bradavicu“ s korisničkog računa glumice i redateljice Line Esco.
Kampanja je dobila široku podršku na sveučilišnim kampusima, podržale su je brojne slavne osobe, uključujući Rihannu, Miley Cyrus, Rummer Willis i Lenu Dunham, a traje i dalje: prošloga tjedna se Florence Pugh na crvenom tepihu modne revije u Rimu obratila javnosti noseći prozirnu ružičastu Valentino haljinu, rekavši - „Ne želim nikoga uvrijediti, ali želim upitati: kako vas moje bradavice mogu toliko uvrijediti?“
Micol Hebron, umjetnica iz Los Angelesa je 2015. godine dizajnirala naljepnice muških bradavica – koje su dopuštene na Instagramu – kako bi ih korisnice Instagrama mogle fotošopirati preko svojih bradavica dajući im potreban „legalitet“, a sve u svrhu izlaganja ruglu te nelogične neravnopravnosti.
Hebron je zajedno sa skupinom influencera pozvana u sjedište Instagrama na razgovore o tvrtkinoj politici prikazivanja ženskih bradavica. „Tijekom tog sastanka saznali smo da u Instagramovom timu za politiku moderiranja sadržaja nema transrodnih osoba, niti u Upravnoj zgradi Meta Platformsa postoje rodno neutralni toaleti“, izjavila je potom Hebron. “Za mene je to bilo sve što sam trebala znati da shvatim kako se s Metom ne mogu voditi nikakvi suvisli razgovori o rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti.“
Neinteligentna inteligencija
Tri i pol godine potom, prije dva dana, glasnogovornik Mete se u izjavi povodom odluke Oversight Boarda osvrnuo i na tadašnji komentar Micol Hebron, dodajući: „Mnogo toga se promijenilo od 2019. godine. Meta pozdravlja najnoviju odluku Odbora. Stalno unaprjeđujemo našu politiku kako bismo pomogli da mrežne platforme budu sigurnije mjesto za sve“, dodao je. „Znamo da se može učiniti više za podršku LGBTQ+ zajednici, a to znači raditi u uzajamnoj suradnji sa stručnjacima i LGBTQ+ organizacijama u svrhu poboljšanja našeg proizvoda“.
Iako bi zagovornici rodne ravnopravnosti mogli pozdraviti ideju o slobodnijim dojkama na Internetu, ostaje pitanje kako će Metini automatizirani sustavi za moderiranje sadržaja moći provesti novu politiku o bradavicama. Prikupljanje sredstava za par koji si želi omogućiti transrodnu operaciju nije isto kao kada netko zahtijeva slobodno online prikazivanje eksplicitnog seksa. No, algoritmi umjetne inteligencije za sada očito ipak nisu dovoljno inteligentni da bi detektirali razliku između tih dvaju objava. Dakle, kako će ti sustavi moći uočiti razliku između estetski prihvatljive objave ženske ili transrodne osobe u toplesu i obične pornografije?
„Kontekst je osnova svega, ali… algoritmi su užasno loši u prepoznavanju i tumačenju konteksta“, kaže Emily Bell, direktorica Centra za digitalno novinarstvo. „Bit će napeto i zanimljivo promatrati može li Meta kreirati nova pravila bez otvaranja 'rupa' kroz koje će se provući pornografiju, zbog koje takva pravila uopće i postoje. To bi trebalo biti moguće, ali ako moderiranje sadržaja ostane automatizirano, vrlo sam skeptična u pogledu uspješnosti“.
Ćudoredno nasilje agresivne manjine
Naravno, korisnici Facebooka i Instagrama i dalje mogu prijavljivati objave za koje vjeruju da krše pravila tvrtke, baš kao što su učinili za fotografije koje su potaknule odluku Odbora. „No, ne treba biti genij da bi se shvatilo kako postoje područja u kojima moderiranje može biti manipulirano organiziranim masovnim prijavljivanjem sadržaja čije objavljivanje nekome nije u interesu“, rekla je Bell. „Post o korektivnoj kirurgiji transrodnih osoba nije trebao biti označen kao nepodoban… ali ipak jeste. Tako se mogu lažno prijavljivati i drugi postovi, a ukoliko prijave obrađuje samo nedovoljno inteligentna umjetna inteligencija, korak smo od nasilja agresivne manjine nad ostatkom korisnika društvenih mreža“.
Jillian York, aktivistica i direktorica za pitanja međunarodne slobode izražavanja pri Electronic Frontier Foundation, dodala je kako je tvrtkama koje koriste umjetnu inteligenciju teško donijeti pravu odluku baš u svakom scenariju. „Na primjer, automatiziranoj tehnologiji nije lako donijeti odluku tko je odrasla, punoljetna osoba u toplesu, a tko golo dijete u ilegalnoj dobi za golotinju“, rekla je. „Umjetna inteligencija možda može prepoznati razliku između devetogodišnjeg djeteta i tridesetogodišnje odrasle osobe, ali što je s razlikovanjem dvaju osoba u dobi od 16 i 19 godina?“
U svakom slučaju, Meti je prije dva dana savjetovano da olabavi restriktivan, binarni način na koji nadzire prikazivanje tijela na Internetu i vrlo je izvjesno da taj zadatak neće uspjeti ostvariti isključivim korištenjem sadašnjih algoritama umjetne inteligencije.
Velika lekcija koju se može izvući iz svega ovoga glasila bi: uvijek kada uvodite automatizirane sustave, veće posljedice će snositi osobe koje su udaljenije od prosjeka, one koje su marginalizirane ili u manjini, ljudi koji će primjenom strojnog algoritma na svojevrstan način biti kažnjeni zato što nisu uklopljeni u masu.