U sljedećih 5 godina Zemlja bi mogla dostići prosječnu temperaturu 1,5°C višu od predindustrijske

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi barem jedna od sljedećih pet godina mogla svojom prosječnom globalnog temperaturom probiti granicu od 1,5°C više od predindustrijskog prosjeka

Sandro Vrbanus četvrtak, 27. svibnja 2021. u 16:35

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je objavila rezultate svoje nove studije globalne klimatske situacije, koja donosi zabrinjavajući zaključak. Prema njihovom izračunu, u razdoblju 2021. do 2025. godine, barem jedna godina mogla bi imati prosječnu globalnu temperaturu na razini od 1,5°C višoj od predindustrijskih razina. Vjerojatnost za ovaj scenarij trenutačno je 40%, a u usporedbi s prošlogodišnjim procjenama ta je vjerojatnost čak udvostručena.

Sljedećih pet godina je ključno

Prošla godina oborila je rekorde i bila je, primjerice, 0,6°C toplija od prosjeka 1981.-2010. godine, te za 1,25°C toplija od prosjeka zabilježenoga u predindustrijsko doba. Porast globalne prosječne temperature od 1,5°C u odnosu na predindustrijsko vrijeme jest prag koji se obično predstavlja kao "točka nakon koje nema povratka". Upravo zbog zabrinjavajućeg rastućeg trenda globalnih temperatura 2021. godina označena je kao prijelomna, ona u kojoj će se ovaj trend ili nastaviti ili usporiti.

Očekuju se ekstremne temperaturne anomalije
Očekuju se ekstremne temperaturne anomalije

S ciljem usporavanja globalnog zatopljenja potpisan je i Pariški klimatski sporazum kojem je cilj zaustaviti globalno zatopljenje na ovoj razini, odnosno ne dopustiti da porast globalne temperature prijeđe 2°C u odnosu na predindustrijske razine.

Osim što postoji 40%-tna vjerojatnost da će jedna od godina do 2025. premašiti granicu od 1,5°C, isto tako postoji i 90%-tna vjerojatnost da ćemo do 2025. godine svjedočiti novom toplinskom rekordu. Jedna od narednih pet godina tako će gotovo sigurno biti najtoplija otkako postoje mjerenja, a petogodišnje će razdoblje ukupno biti na razinama od 0.9°C do 1.8°C stupnjeva toplije u odnosu na referentno predindustrijsko razdoblje.

Generalni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas poručio je kako je ovo "više od statistike". "Povećanje srednje temperature znači i mnogo više topljenja leda, povećanje razina mora, više toplinskih valova i ekstremnog vremena, veći utjecaj na osiguravanje dovoljno hrane te ima utjecaj na zdravlje, okoliš i održivi razvoj. Ova studija pokazuje da se neumoljivo bližimo donjoj granici postavljenoj u Pariškom sporazumu. Ovo nam je još jedan alarm za buđenje i podsjetnik da svijet treba ubrzati svoju predanost smanjenju emisija stakleničkih plinova i postizanju ugljične neutralnosti", poručio je Taalas.