Uber je najavio planove za prelazak stotina tisuća svojih vozača na električna vozila do 2025. godine, a dotad bi se i polovica kilometara u ključnim europskim gradovima trebala prevoziti u električnim vozilima. A do 2030. sva bi Uberova vozila u SAD-u, Kanadi i Europi trebala imati nulte emisije.

Od uštede do zagađenja

Kako bi provjerili prednosti i mane takvog plana, istraživači Sveučilišta Carnegie Mellon usporedili su životnog ciklusa voznih parkova električnih vozila na baterije i onih na plin, koristeći podatke o dijeljenju vožnje iz stvarnog svijeta. Pokazalo se da bi potpuna elektrifikacija mogla smanjiti emisija stakleničkih plinova za 45 posto, ali da bi se istovremeno mogli povećati razni problemi u prometu i - zagađenje zraka.

Naime, automobili i terenska vozila koja se koriste u scenarijima zajedničkog prijevoza obično godišnje prijeđu više kilometara od osobnih vozila, pridonoseći većem udjelu stakleničkih plinova u okolišu, otkrivaju istraživači u radu koji objavljuje časopis Environmental Science & Technology.

Primjer Chicaga

Prethodne studije pokazale su da bi se ugljični otisak platformi za dijeljenje vožnje mogao značajno smanjiti potpunom elektrifikacijom njihovih voznih parkova. Međutim, malo je njih u svojim procjenama koristilo podatke o putovanjima u zajedničkom prijevozu iz stvarnog svijeta. Sada su istraživači razvili metodu koja procjenjuje troškove životnog ciklusa vozila s baterijskim i benzinskim pogonom. Prikupili su stvarne podatke o zajedničkim vožnjama za Chicago i upotrijebili ih za simulaciju vožnji voznih parkova s benzinskim te električnim motorima, s baterijama od 40 kWh i 60 kWh. 

Kombinirajući podatke, dodijelili su novčanu vrijednost svakom putovanju, na temelju pretpostavljene štete uzrokovane emisijom ugljika, negativnim utjecajima na zdravlje i problemima povezanim s prometom.

Rezultati simulacija

Analiza, objavljena u glasniku Američkog kemijskog društva (ACS), pokazala je da su elektrificirane flote imaju 40-45 posto niže emisije stakleničkih plinova po putovanju u usporedbi s verzijama na benzinski pogon. No, električna vozila na baterije bila su odgovorna za malo veće onečišćenje zraka zbog povećane potražnje u lokalnim elektranama za potrebe punjenja, kao i za više čestica nastalih trošenjem guma i kočnica. Uz to, takva su vozila bila uključena u više prometnih problema, uključujući sudare, zastoje i buku, nego ona s unutarnjim izgaranjem.

U simulacijama su vozila na baterije, posebno ona od 40 kWh, trebala češće i dulje putovati bez putnika kako bi stigla do stanica za punjenje. Sveukupno, pretvorba u flote električnih vozila na baterije mogla bi smanjiti troškove za tri do 11 posto po putovanju, ovisno o trošku pripisanom emisijama stakleničkih plinova, kažu istraživači koji ističu da su dobiveni rezultati specifični za Chicago, dok bi drugi gradovi s različitim električnim mrežama i rasporedom ulica mogli dati i drugačije rezultate potpune elektrifikacije voznog parka.