Izvješće o napretku mjera u području klime za 2024. objavljeno je s krajem listopada, a u njemu se pokazuje napredak Europske unije kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Neto emisije na području Europske unije tijekom 2023. godine smanjene su za 8,3% u odnosu na prethodnu godinu. To je najveći godišnji pad u posljednjih nekoliko desetljeća, uz iznimku 2020. godine, kad je gašenje velikog dijela gospodarstva dovelo do smanjenja emisija od 9,8%.

Neto emisije stakleničkih plinova koje EU danas bilježi su 37% ispod razina iz 1990. godine, dok je BDP porastao za 68% u istom razdoblju. To pokazuje kontinuirano razdvajanje pokazatelja štetnih emisija i gospodarskog rasta. EU je ovime i dalje na dobrom putu da ispuni svoj cilj – smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030. godine.

Energetika, industrija, građevina

Emisije iz elektrana i industrijskih postrojenja obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama zabilježile su tijekom 2023. rekordno smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova od 16,5%. Emisije iz tog sektora sada su oko 47,6% ispod razina iz 2005. i na dobrom su putu da se postigne cilj smanjenja za 62% do kraja desetljeća.

U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, emisije iz proizvodnje električne energije i grijanja smanjile su se za 24% u odnosu na 2022., potaknute rastom obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra i sunca, kao i gašenjem termoelektrana na ugljen. Emisije iz zračnog prometa povećale su se za 9,5%, čime se nastavlja trend rasta u tom sektoru, zabilježen nakon pandemije.

U prvih šest mjeseci 2024. godine polovina električne energije u EU-u proizvedena je iz obnovljivih izvora

Emisije iz zgrada, poljoprivrede, domaćeg prometa, male industrije i otpada smanjile su se 2023. godine za oko 2%. To je primarno potaknuto građevinskim sektorom, koji je zabilježio 5,5% manje štetnih emisija. U sektoru poljoprivrede pad je 2%, dok su emisije iz prometa smanjene za manje od 1%. Prirodni ponor ugljika u EU povećao se prošle godine za 8,5%, što je također dobra vijest.

Iako ovo izvješće donosi ohrabrujuće vijesti o smanjenju emisija u EU, Europska komisija naglašava da je u prošloj godini zabilježeno je više katastrofalnih klimatskih događaja te su izgubljeni životi i imovina, a globalne emisije još nisu dosegnule svoj vrhunac. Europa je 2023. doživjela dosad najveće šumske požare, jednu od najvlažnijih zabilježenih godina, velike morske toplinske valove, mnoge razorne poplave i stalan porast temperatura. "Potrebno je kontinuirano djelovanje kako bi se osiguralo da EU ispuni svoje ciljeve za 2030. i krene pravim putem prema postizanju budućeg cilja za 2040. i cilja nulte neto stope emisija do 2050.", zaključak je Izvješća.

Drukčija globalna slika

S druge strane, Svjetska meteorološka organizacija istodobno upozorava da su razine stakleničkih plinova u atmosferi prošle godine bile rekordne. U samo 20 godina porasle su za 11,4%, a dugotrajan učinak ugljikovog dioksida u atmosferi "zaključao" je Zemlju u razdoblje porasta temperatura i za naredno razdoblje.

Suha vegetacija, šumski požari i zagrijani oceani, pak, umanjili su njihov kapacitet apsorpcije CO₂, snižavajući tako efikasnost prirodnog ponora ugljika. "Prirodna klimatska varijabilnost igra veliku ulogu u ugljikovom ciklusu. U bliskoj budućnosti, same klimatske promjene mogle bi uzrokovati da ekosustavi postanu veći izvori stakleničkih plinova. Šumski požari mogli bi osloboditi više emisija ugljika u atmosferu, dok bi topliji ocean mogao apsorbirati manje CO₂. Posljedično, više CO₂ bi moglo ostati u atmosferi i ubrzati globalno zagrijavanje. Ove povratne petlje u klimi kritične su za ljudsko društvo", upozorava WMO.