U srpnju ostvaren apsolutni rekord u potrošnji električne energije u Hrvatskoj
Protekloga mjeseca dostignuta je najviša razina potrošnje električne energije u jednom satu, otkad postoje detaljna mjerenja. Bilo je to 17. srpnja, u vrijeme toplinskog vala, a struju smo morali više uvoziti
Protekli je srpanj već proglašen najtoplijim mjesecom na globalnoj razini u proteklih 120.000 godina. Istodobno su oboreni razni klimatološki rekordi, a u Hrvatskoj je mjesec bio obilježen prvo toplinskim valom, a potom nizom neuobičajeno snažnih oluja i velikom količinom padalina. No, nije sve ostalo samo na klimatološkim rekordima – oboren je još jedan, usko povezan s time, a tiče se energetike.
Energetski vrhunac
Prema podacima koje je objavilo gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovici mjeseca u našoj su se zemlji koristile ogromne količine električne energije za hlađenje. Tako je 17. srpnja, između 14 i 15 sati, u Hrvatskoj zabilježen ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, koji je iznosio čak 3.167 MWh. Ovo je ujedno i najveći rekord u potrošnji električne energije u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom.
Zbog povećanje potrošnje u srpnju, pod utjecajem opterećenja zbog nepredvidivih vremenskih prilika, ali i pojačanog utjecaja turističke sezone, Hrvatska je bila primorani uvoziti električnu energiju.
Tijekom mjeseca ostvarena je izrazito velika proizvodnja hidroelektrana, kao i u termoelektranama plin. Nuklearna elektrana Krško radila je snagom 1,4% manjom od nominalne. Vjetroelektrane su ostvarile ispodprosječnu proizvodnju, dok su sunčane elektrane zabilježile visoku razinu proizvodnje ponajviše zahvaljujući sve većem broju novoinstaliranih kapaciteta – stoji u analizi na OIE.hr.
Nedostaje obnovljivih izvora
Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno uvoziti značajne količine električne energije i to čak 265 GWh, dok je maksimalni satni uvoz iznosio 1.451 MWh/h. Da smo, primjerice, u srpnju imali dodatnih 1.700 MW sunčanih elektrana ili 1.780 MW vjetroelektrana, ne bismo trebali uvoziti električnu energiju i imali bismo uravnoteženu elektroenergetsku bilancu.
Mjesec rekordnih temperatura i rekordne potrošnje još jednom nam je pokazao sve mane sustava, pa ovo udruženje pojašnjava kako Hrvatskoj kronično nedostaju proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije. Kašnjenje u njihovom razvoju košta nas mnogo, jer se moramo oslanjati na uvoz električne energije. Dok se ne izgrade ovi proizvodni kapaciteti sigurnost opskrbe i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava ovisit će i dalje o interkonekcijama i tržišnim cijenama na koje se ne može utjecati.
