Premijera "BlackBerryja" održana je na Berlinskom filmskom festivalu 17. veljače 2023., potom je krenuo kino distribuciju po raznim zemljama, a od danas dostupan je i na streaming platformi Netflix.

Krajem 2023. film je prerađen i u trodijelnu miniseriju, obogaćenu s dodatnih 16 minuta sadržaja.

Biografski film

U eri prije današnje dominacije pametnih telefona kakve poznajemo, BlackBerry je bio tehnološki div koji je svojom QWERTY tipkovnicom i BBM uslugom definirao čitavu jednu generaciju. Film "BlackBerry" na intrigantan i često humorističan način prikazuje nevjerojatan uspon i konačni, dramatični pad tvrtke Research In Motion (RIM). Ovo kanadsko filmsko ostvarenje, snimljeno s relativno skromnim budžetom (5 milijuna USD), zasluženo je privuklo globalnu pažnju kao vrhunski tehnološki biografski film.

Priča o inovatorima i ambiciji

Film "BlackBerry" Matta Johnsona (koji glumi i suosnivača Douga Fregina) vodi nas u Waterloo, Ontario, 1996. Pratimo Mikea Lazaridisa (Jay Baruchel), genijalnog inženjera, i Douglasa Fregina u pokušaju plasiranja "PocketLinka". Njihov put mijenja Jim Balsillie (Glenn Howerton), agresivni biznismen. Nakon otkaza, Balsillie ulaže u RIM, postavši suizvršni direktor. Film prikazuje kako trojac, unatoč financijskim nedaćama – Balsillie čak hipotekarizira kuću – stvara BlackBerry, globalni fenomen. 

Na vrhuncu, uređaj je imao preko 70 milijuna korisnika, kontrolirao polovicu tržišta pametnih telefona i nosio nadimak 'CrackBerry'. Prikazane su borbe s tehničkim izazovima, poput izrade prototipa preko noći za Bell Atlantic, te kako BlackBerry Messenger (BBM) revolucionira komunikaciju. Uspjeh donosi i nove probleme, poput pokušaja neprijateljskog preuzimanja od strane Palma i pritiska na mrežnu infrastrukturu. Lazaridisova opsesija kvalitetom signala i "zujanjem" u uređajima provlači se kao motiv kroz cijeli film.

Između umjetničke slobode i stvarnih događaja

Film "BlackBerry", temeljen na knjizi "Losing the Signal", svjesno žrtvuje potpunu činjeničnu točnost radi uvjerljivije priče, slično "Društvenoj mreži". Redatelj Matt Johnson htio je prikazati duh 90-ih. Mnogi detalji su dramatizirani: prikaz Mikea Lazaridisa kao povučenog vođe razlikuje se od sjećanja bivših zaposlenika koji ga pamte kao snažnog i karizmatičnog. Doug Fregin, Johnsonov lik, ekscentričniji je od stvarnog Fregina, koji je bio tiši, ali briljantan. Filmske večeri (i igranje mrežnih igara) u uredu vjerojatno nisu bile redovna pojava. 

Priča o imenu "BlackBerry" je pojednostavljena; u stvarnosti, proces imenovanja bio je složeniji, a konačni odabir pao je na "BlackBerry" zbog crne boje i asocijacije na sjemenke. Izrada prvog prototipa nije se dogodila preko noći; uređaj je bio u razvoju mjesecima. Sam Jim Balsillie, unatoč prikazu kao temperamentnog biznismena (uključujući ilegalno antidatiranje dionica, što je dovelo do istrage SEC-a i višemilijunske kazne), film shvaća kao satiru. "Agresivan sam. Kompetitivan sam. Ambiciozan sam. To priznajem," izjavio je. Njegov pokušaj kupnje NHL momčadi Pittsburgh Penguins za 185 milijuna USD doista se dogodio. 

Reakcija na iPhonea 2007. u filmu je trenutna panika, dok su u RIM-u isprva bili ravnodušni. Taj nedostatak brze prilagodbe, uz neuspjeh BlackBerry Storma, doveo je do pada tržišnog udjela s 50% na 3% do 2013. Fregin je tvrtku napustio 2007. (na samom vrhuncu), prodavši dionice za oko 2 milijarde USD.

Prijem kod publike i kritike

"BlackBerry" je oduševio kritiku i publiku. Na Rotten Tomatoes ima 98% pozitivnih ocjena kritičara i 94% publike. Hvaljeni su inteligentan scenarij, humor i gluma, posebno Glenna Howertona kao Jima Balsilliea, čija je izvedba mnogima bila otkriće. Film često uspoređuju s "Društvenom mrežom". 

Mnogi gledatelji, čak i znajući ishod, bili su prikovani za ekran. Film izbjegava klišeje biografskih ostvarenja, no neki su likove inženjera smatrali previše karikiranima. Poznavanje stvarne priče može doprinijeti boljem razumijevanju. 

"BlackBerry" je postao najnominiraniji film u povijesti Canadian Screen Awards sa 17 nominacija, osvojivši čak 14, uključujući onu za najbolji film. Glenn Howerton je za svoju ulogu također primio nekoliko nagrada kritičara.

Svakako preporuka za pogledati, jer slikovito (iako dijelom karikirano) prikazuje jednu značajnu tehnološku epohu, kroz gotovo nestvarnu priču o uspjehu uređaja koji s nekadašnjih 45% tržišnog udjela u kratkom roku pao na nulu i njegova proizvodnja se potpuno gasi, ostavljajući lekcije inovatorima i poduzetnicima.