Sedam najboljih horor franšiza
Ove su horor sage već godinama sastavni dio povijesti žanra te i danas imaju vjernu publiku

Horor filmovi su jedan od najpopularnijih oblika zabave, a njihove franšize ne samo da plaše, nego i ostavljaju dubok dojam na čitave generacije filmske publike. Neki od njih su se, kroz vrijeme, istaknuli ne samo svojom popularnošću, već i utjecajem na same karakteristike žanra, bilo to inovativnim premisama ili pak uvođenjem novih vrsta antagonista koji su postali legendarni – dovoljno se prisjetiti, primjerice, Strave u Ulici Brijestova (A Nightmare on Elm Street) ili Petka 13. (Friday the 13th). Od slashera i groteske do natprirodne i psihološke tematike, mnoge su horor franšize stekle posebno mjesto u srcima publike te su sve do danas ostale jedan od omiljenih žanrova.
Filmski studiji također vole horor filmove, posebno oni nezavisni kao A24, budući da su isplativi u smislu proizvodnje i da nerijetko donose veliku zaradu. Kad se ovo spoji sa sveprisutnim interesom filmske publike za žanr, nije iznenađujuće da gotovo svaki komercijalno uspješan horor nerijetko dobije nastavak ili, u najboljem slučaju, preraste u pravu franšizu. Bilo da se radi o njihovim nezaboravnim likovima koji su postali dijelom pop-kulture, stvaranju jedinstvene atmosfere ili sposobnosti da se poigraju s našim najdubljim strahovima, ove su horor franšize postale nezaobilaznim dijelom horor iskustva za sve obožavatelje žanra.
Vrisak (Scream)
Pokrenuta još 1990-ih, franšiza Vrisak (Scream) obuhvatila je mnoge generacije filmske publike i do danas ne gubi na popularnosti, s najavljenim sedmim nastavkom koji se očekuje sljedeće godine. Kombinacijom klasičnih horor elemenata s metajezičnim i samokritičnim pristupom, ova je franšiza potpuno redefinirala žanr "slashera". Bezvremenski serijski ubojica, čiji se identitet u svakom novom nastavku mijenja, uvijek uspijeva zadržati napetost i iznenađenje, što je ujedno i glavna svrha franšize. Priča je izvorno pratila mladu djevojku Sidney Prescott (Neve Campbell) dok se suočava sa serijom ubojstava u svom rodnom gradu Woodsborou.
Od tada su uvedene nove radnje, ali u posljednjim su se nastavcima čak vratili i originalni likovi – što je cijelu priču učinilo znatno više nostalgičnom. Franšiza se kasnije proširila i na druge medije te imala vlastite videoigre, a dodatno se proslavila i s izlaskom svoje parodije Mrak film (Scary Movie) u režiji Keenena Ivoryja Wayansa. Vrisak je postao velik ne samo zato što se uspijeva iznova izmisliti, već i zato što je pratio razvoj žanra, istovremeno ga izazivajući elementima drugih žanrova, posebno komedije. Satiriziranjem i odavanjem počasti klišejima, stvorena je formula koja se pokazala iznimno dugotrajnom –likovi koji postaju svjesni da se nalaze unutar tipične horor priče i zatim raspravljaju o pravilima žanra dok pokušavaju preživjeti.
Prizivanje (The Conjuring)
Franšiza Prizivanja (The Conjuring) i njezin filmski svemir donijeli su osvježenje žanru kada su u središte radnje postavili istražitelje paranormalnih pojava – Eda i Lorraine Warren (Patrick Wilson i Vera Farmiga). Utemeljen na "stvarnim" slučajevima s kojima se par susreo u stvarnosti, originalni film kombinirao je natprirodni horor s intimnim i emotivnim pristupom (što je, doduše, ponekad izazvalo sukob melodrame i horora i tako djelovalo prilično zamorno za gledatelje). Izuzetno profitabilan, bio je instant-hit, a od tada se franšiza proširila na direktne nastavke i poznate spin-off filmove poput Annabelle, Časne (The Nun) i Prokletstva tugujuće žene (The Curse of La Llorona).
S više od 2 milijarde dolara zarađenih na svjetskim kino blagajnama, Prizivanja su postala najprofitabilnija horor franšiza u povijesti, zato ne iznenađuje da je u pripremi i TV serija koja će dodatno istražiti taj svijet, uz još jedan film koji bi trebao zaključiti sagu na velikom platnu. No, činjenica je da njegov utjecaj nadilazi same brojke — ovi su filmovi ponovno uspjeli oživjeti klasične horor elemente kao što su uklete kuće, opsjednutosti i egzorcizmi, predstavljajući ih s pritom s popriličnom dozom sofisticiranosti koja je osvojila gledatelje.
X (X)
S obzirom na mnogobrojne horor franšize koje su kroz godine izgradile svoje nasljeđe, rijetko se pojavi nova koja im može parirati. Ipak, franšiza X u režiji Tija Westa je ispisala povijest. Ova franšiza pojavila se kao jedna od najodvažnijih i najinovativnijih u posljednje vrijeme. Ukupno tri filma snimljena od 2022. godine kombiniraju slasher s dubokom analizom slave, potiskivanja i žudnje. U glavnoj je ulozi Mia Goth, a originalna priča smještena je u Teksas 1970-ih, gdje filmska ekipa koja snima erotski film nailazi na stravu na farmi starijeg bračnog para. U sljedećem filmu, Pearl, Ti West se vratio prošlosti na farmi i prikazao okolnosti koje su dovele do stanja u kojem se nalazi zastrašujući i usamljeni bračni par, a posljednji film pod imenom MaXXXine prati jedinu preživjelu djevojku, Maxine Minx, dok 1985. traži uspjeh u Hollywoodu, suočavajući se pritom s prijetnjama iz prošlosti i sadašnjosti.
Franšiza X bila je hvaljena zbog svog stilskog i tematskog pristupa žanru te se smatra jednom od najutjecajnijih horor trilogija u čitavom desetljeću. Naravno, Mia Goth odigrala je ključnu ulogu u tom uspjehu, no jedna od glavnih privlačnosti bila je sposobnost da se materijal, i to s nevelikim budžetom, uzdigne iznad okvira konvencionalnog horora. Iako je nova u odnosu na druge horor gigante, ova je franšiza zasluženo stekla istaknuto mjesto među publikom i kritičarima, pokazujući da je i dalje moguće unijeti inovacije u žanr bez žrtvovanja narativne dubine. Osim što je odala počast povijesti žanra, ova je trilogija uspjela ostati istinski zastrašujuća i originalna.
Zla smrt (Evil Dead)
Franšiza Zla smrt (Evil Dead) je poznata generacijama filmske publike, ne samo jer se nove verzije i nastavci snimaju i dalje, nego jer se radi o jednom o najutjecajnijih horor serijala, poznatom po svom sirovom hororu, mračnom humoru i vizualnoj kreativnosti. Kao i mnoge druge, započela je kao niskobudžetna produkcija još 1980-ih, a ubrzo je stekla status kultnog klasika. Originalna priča prati grupu mladih ljudi koji odlaze na vikend u osamljenu kolibu u šumi te ondje nesvjesno probude zlu silu. Ash Williams (Bruce Campbell) se posebno ističe svojim razvojem kroz sve nastavke – od običnog preživjelog mladića do pravog heroja, s motornom pilom umjesto ruke.
Pretjerano krvoproliće zaštitni je znak ove franšize koja se proširila i na druge oblike zabave poput animirane serije i spin–offa koji je trenutno u razvoju, videoigara, pa čak i hvaljene TV serije Ash protiv zlih mrtvaca (Ash vs Evil Dead). Ono što ovu franšizu najviše izdvaja je njezina sposobnost neprestanog samooživljavanja – uključujući i treći film, u kojem je protagonist odveden u srednjovjekovnu pustolovinu s fantastičnim prizvukom. Na prvi pogled, to se može činiti kao loša ideja, ali ova horor saga oduvijek je znala sa stilom prigrliti potpuni apsurd. Kad je riječ o krvavom, ludom i zabavnom hororu, Zla smrt i dalje vlada.
Slagalica strave (Saw)
Pokrenuta 2000-ih, franšiza Slagalica strave (Saw) je zasigurno jedna od najuspješnijih suvremenih horor franšiza. Doslovno je revolucionirala žanr i predstavila novi stil koji je publika ubrzo zavoljela, a postala je prepoznatljiva po svom naturalizmu u pristupu ekstremnom i sadističkom nasilju. Priča prati Johna Kramera – Jigsawa (Tobin Bell) – koji, nakon dijagnoze terminalne bolesti i niza osobnih tragedija, odlučuje osmisliti vlastiti oblik pravde. Umjesto da svoje žrtve ubija izravno, on ih zarobljava u smrtonosne zamke u kojima moraju proći kroz brutalne psihološke i fizičke testove kako bi preživjeli.
Dovoljno je spomenuti da je prvi film postao neočekivani svjetski fenomen, a to je dovelo do čak deset nastavaka, s još jednim u pripremi, i više od milijardu dolara zarade na svjetskim kino blagajnama. Osim toga, Slagalica strave je snažno utjecala na cijelu generaciju filmaša, potaknuvši ih da psihološki horor i eksplicitno nasilje istražuju na kreativnije načine. Ova franšiza već dugi niz godina dosljedno prati svoju originalnu formulu – kombinaciju misterije, trilera i fizičkog horora čime je također inspirirala brojne imitacije. Iako je tijekom godina dobivala i brojne negativne kritike, Slagalica strave je uspjela izgraditi snažnu i odanu publiku koja je redovno prati na velikim platnima.
Petak 13. (Friday the 13th)
Slasher je jedan od horor podžanrova koji je uvijek bio uspješan, a Petak 13. (Friday the 13th) je definitivno jedan od razloga za njegovu popularnost. Ova je franšiza predstavila jednog od najlegendarnijih serijskih ubojica svih vremena, toliko upečatljivog da ga je teško uopće uspoređivati s drugim velikim negativcima. Radnja se, naime, vrti oko Jasona Voorheesa (Ari Lehman) koji se, navodno, kao dijete utopio u jezeru u kampu Crystal Lake zbog nemara tamošnjih savjetnika. U originalnom filmu osvetu traži njegova majka, no od drugog nastavka ulogu ubojice preuzima sam Jason.
Dosad je snimljeno 12 filmova koji lik Jasona Voorheesa istražuju na razne načine – od nadnaravnog uskrsnuća, preko putovanja u svemir, pa sve do susreta s legendarnim Freddyjem Kruegerom iz Strave u Ulici brijestova. Trenutno je u izradi i serija, što samo potvrđuje golemi uspjeh koji je franšiza stekla tijekom godina. Petak 13. uvijek je znao zadržati privlačnost kod publike – bilo kroz pretjerano nasilje, atmosferu ili kreativne načine smrti koji su postali zaštitni znak serijala. Njegova estetika i formula snažno su utjecale na brojne kasnije horor produkcije koje su mu nerijetko odavale počast.
Noć vještica (Halloween)
Jedan od temelja slasher i horor filmova zasigurno je Noć vještica (Halloween). Originalni film, objavljen 1978. godine u režiji Johna Carpentera svijetu je predstavio Michaela Myersa (Nick Castle) – maskiranog ubojicu koji se vraća u svoj rodni grad Haddonfield kako bi na Noć vještica počinio niz ubojstava. Laurie Strode (Jamie Lee Curtis) jedna je od originalnih "finalnih djevojaka", koja uvijek uspijeva preživjeti i nastavlja se boriti protiv neumoljivog ubojice. Premda je ova priča dobro poznata gotovo svim obožavateljima horora, mnogi možda ne znaju da je franšiza započela kao nezavisni film, koji je vrlo brzo postao jedan od najprofitabilnijih u povijesti kinematografije.
Poput Vriska, i ovaj je film prošao kroz brojne inovacije tijekom godina, uključujući i nastavke koji su istraživali različite vremenske linije, pa reakcije publike nisu uvijek bile pozitivne, posebno u posljednje vrijeme. Ipak, trilogija Davida Gordona Greena, koja je služila kao izravni nastavak originalnog filma, udahnula je novi život franšizi i učinila ju najprofitabilnijim slasher filmom u povijesti kada se gledaju ukupne kino zarade. Uz to, njezina slavna glazbena tema i danas je prepoznatljiva, a Michael Myers čvrsto je učvrstio svoje mjesto kao jedan od najtrajnijih simbola horor žanra i pop kulture.