Preminuo je Larry Tesler, autor funkcija copy i paste
Larry Tesler, računalni znanstvenik koji je, među ostalim, radio u Xeroxu i Appleu te izmislio funkcije kao što su cut/copy/paste i find/replace, preminuo je ovoga tjedna u 75. godini
U ponedjeljak, 17. veljače, preminuo je Lawrence Gordon (Larry) Tesler, američki računalni znanstvenik koji se bavio interakcijom ljudi i računala, programiranjem i korisničkim sučeljima. Tesler je u karijeri radio za Xerox, Apple, Amazon i Yahoo!, a u povijesti računalne tehnologije ostat će upamćen kao osoba koja je izmislila funkcije koje svi koristimo svakodnevno. Među njima najviše se ističu funkcije međuspremnika izreži, kopiraj, zalijepi (cut, copy i paste), te funkcija pretraživanja i zamjene teksta (find and replace).
Larry Tesler je rođen 1945. godine u Bronxu (New York), a karijeru je započeo početkom 1960-ih godina u Silicijskoj dolini nakon što je završio studij na sveučilištu Stanford. Radio je u kompaniji Xerox Palo Alto Research Center (PARC), da bi ga odande, kao i mnogo dobrih ideja, Steve Jobs 1980. godine povukao u Apple. U Appleu je proveo 17 godina radeći na korisničkim sučeljima, računalu Lisa, a najviše je u ovoj kompaniji dogurao do pozicije voditelja znanstvenog odjela, Chief Scientist.
Najveći doprinos Teslera računalima kakva danas poznajemo ostat će napori da se korisnička sučelja prilagode ljudima i budu ono što danas zovemo "user-friendly". Veže ga se i uz nastanak kovanice "what you see is what you get" (WYSIWYG), koja je nastala kada je s timom pokušavao dobiti izgled dokumenta na ekranu jednak onome kakav se dobije ispisom na pisaču. Tesler je bio i ključna osoba u nastanku grafičkog korisničkog sučelja osmišljenog u Xeroxu, a koje je tamo vidio Steve Jobs, prenio ga u Apple i tako unio revoluciju u način rada s osobnim računalom. Upravo je Tesler, kažu, bio taj koji je Jobsu prezentirao GUI.
U nastojanju da rad s računalima bude što interaktivniji osmišljena je i danas nezaobilazna funkcija kopiranja i lijepljenja. Izvorno je bila implementirana u Xeroxov tekstualni editor Gypsy, prvi koji je koristio grafičko korisničko sučelje i miša.
