Svi podaci u protekle dvije godine, koji se tiču informatičke i telekomunikacijske industrije, pokazuju kako je na našem tržištu novi zamah dobila digitalizacija, da je internetskog prometa sve više, a samim time raste i domaća IT industrija.

Na iste trendove ukazuju i podaci o hrvatskom webu, koje smo dobili od Plus Hostinga, najvećeg domaćeg cloud hosting providera, na čijim poslužiteljima se nalazi oko polovice cjelokupnog hrvatskog weba, odnosno više od 44.000 domena.

Kao najveći hosting provider Plus Hosting drži od 130 shared hosting servera. Na svojoj web hosting infrastrukturi imaju preko 30.000 web stranica, a dnevno kroz njihove odlazne servere bude poslano više od 400.000 e-mail poruka s 200 GB podataka – sasvim dovoljno za analizu trendova na domaćem webu.

Svi žele u IT

"Domaća IT industrija je svakako narasla i mislimo da nikada više tvrtki nije imalo svoju web stranicu i nikada više e-mail poruka nije bilo poslano, nego što je to slučaj u zadnje dvije godine. Podaci za ožujak 2019. i ožujak godinu dana kasnije pokazuju dnevno povećanje broja poslanih e-mail poruka za do 30%. Isto tako, veliki je trend u Hrvatskoj da se uči programirati ili administrirati "nešto na webu". Svi žele biti dio hypea koji se stvorio i pri tome dobro zaraditi", kažu nam iz Plus Hosting Grupe.

Njihovi podaci pokazuju kako je broj domena u zadnjih 5 godina rastao stopom od oko 5% godišnje, u razdoblju prije korone, ali i oko 10% godišnje nakon početka pandemije: "Što se tiče servera, najviše smo osjetili rast iskorištenosti diskovnog prostora, dok su se osjetili i neki mali pomaci u rastu CPU i RAM resursa".

Promjene u trendovima

Zanimalo nas je i koliko i kako se hrvatski web promijenio u posljednjim godinama. Prema Plus Hostingu, web, a tako i onaj hrvatski, mnogo je interaktivniji, uzbudljiviji, pun startupa. No, tu je i ona druga strana, gdje je vidljivo da se velika većina internetskih stranica samo ažurira i nema promjena u tehnologijama.

Vidi se i velik porast broja startupa baziranih na blockchain tehnologiji, no u Hrvatskoj on još nije na prvih 10 mjesta u prioritetima, procjena je naših sugovornika. Svi oni koji rade na blockchainu, ne rade s namjerom da to bude dio hrvatskog weba, već zaradu i korisnike traže izvan naše zemlje.

Korona je, pak, u zadnje dvije godine, natjerala je poslodavce da transformiraju svoje poslovanje i prebace ga u cloud. U takvim aplikacijama se najviše vidi rast.

Tehnologije koje pokreću hrvatski web

Podaci s kojima ova kompanija raspolaže dozvoljavaju i uvid "iza scene", pa možemo vidjeti na kojim tehnologijama počiva hrvatski web. Programski jezik koji dominira je PHP (zbog frontenda i njegovih dodataka može mu se pribrojiti i jQuery/Javascript) s oko 87% udjela. Slijedi C# sa 7%.

Bitno je naglasiti da Wordpress koristi PHP kao glavni jezik, ali za interakciju u browseru koristi se i javascript (JQuery library). Alternativa Javascriptu u browseru je Web Assemby koji se koristi u 0.5% slučajeva i to uglavnom u Blazor (.Net 5+), napominju iz Plus Hostinga.

Zanimljivo, ti rezultati se uvelike razlikuju od onoga što developeri vole raditi, barem prema podacima koje je objavio Stackoverflow u svojem velikom istraživanju. PHP je u toj anketi završio tek 11 na listi, dok je C# na osmoj poziciji po popularnosti.

Kako u Plus Hostingu tumače tu razliku u preferencijama developera i onoga što stvarno vidimo u praksi?

"Mi na to gledamo koliko brzo može developer izbaciti web stranicu ili aplikaciju u produkciju iz nule. Uz gotove CMS-ove kao Wordpress, Joomla ili Magento vrijeme developmenta za prosječan studio brže je za 2/3 vremena jer dobiju riješene funkcionalnosti uz dodatke koji su besplatni", kažu.

"Ono što u komunikaciji s developerima saznamo, jest da bi oni koristili Next.js ili Vue, Remix i slične frameworke, ali cijeli taj rad zapravo ne mogu naplatiti hrvatskim klijentima, pa zato posežu za Wordpressom, Magentom ili Joomlom."

Još uvijek najtraženiji web stack kod korisnika iz Hrvatske je LAMP (Linux, Apache, MySQL/mariaDB, PHP) dok za Enterprise aplikacije još uvijek je najtraženiji MS stack s IIS, SQL, ASP.NET i Java + SQL ili nekom drugom bazom. Primijećen je i blagi porast u popratnim alatima kao što su REDIS, ELK stack i NoSQL (document) bazama podataka (poput MongoDB).