Alate umjetne inteligencije do sada je probao gotovo svaki drugi stanovnik Hrvatske
Predstavljeni su rezultati prvoga nacionalnog istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj, u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta proveli EFFECTUS Veleučilišta, Hrvatske pošte i Alce Zagreb
Predstavljeni su rezultati prvoga nacionalnog istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Istraživanje je dio znanstveno-istraživačkog projekta koji su zajednički proveli EFFECTUS Veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb. Istraživanje je provedeno u rujnu ove godine na ukupnom uzorku od 1300 osoba. Cilj projekta jest definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj te definiranje odgovarajućih razlika i korelacija primjenom znanstveno-stručnih metoda.
Mnoge brine nestanak radnih mjesta
Rezultati istraživanja, koje je jučer u Zagrebu predstavio voditelj projektnog tima, izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, pokazali su da je 42% Hrvata iskušalo alate umjetne inteligencije ili se njima koristi. Visoku AI pismenost ima 19,3% ispitanika, dok nisko poznavanje umjetne inteligencije ima njih 26,3%. Prva asocijacija na umjetnu inteligenciju kod 60% ispitanika je osjećaj neizvjesnosti ili zabrinutosti, a kod 30% korisnost i ushićenje.
Za nestanak poslova u idućih 5 do 10 godina zabrinuto je 49% ispitanika, a njih 72% smatra da će umjetna inteligencija negativno utjecati na međuljudske odnose. Više građana, njih 33%, drži da prilike i prednosti proizvoda i usluga koji upotrebljavaju AI nadmašuju prijetnje i rizike.
S druge strane, 20% više je onih koji ne vjeruju AI sustavima. Najveća percipirana dobrobit umjetne inteligencije jest zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima (24%), a najveći rizik je manipulacija i zlonamjerno korištenje (26%).
