Novorođenčad nadmašuje umjetnu inteligenciju u otkrivanju onoga što motivira postupke drugih ljudi, pokazalo je istraživanje Sveučilišta New York. Rezultati koji ističu temeljne razlike između kognicije i računanja ukazuju na nedostatke današnjih tehnologija i predlažu poboljšanja kako bi umjetna inteligencija potpunije replicirala ljudsko ponašanje.

Intuitivno znanje

"Odrasli, pa čak i dojenčad, mogu lako donijeti pouzdane zaključke o tome što pokreće postupke drugih ljudi, dok sadašnja umjetna inteligencija smatra da je te zaključke teško napraviti", objašnjavaju istraživači u radu koji objavljuje časopis Cognition. Stavljanje istih zadataka ispred dojenčadi i umjetne inteligencije omogućuje istraživačima da bolje opišu intuitivno znanje dojenčadi o drugim ljudima i predlože načine integriranja tog znanja u UI.

"Želimo li da umjetna inteligencija postane fleksibilna i zdravorazumska poput odraslih ljudi, tada bi se strojevi trebali oslanjati na iste temeljne sposobnosti koje posjeduje dojenčad u otkrivanju ciljeva i preferencija", kažu istraživači. 

Temelj socijalne inteligencije

Dojenčad je fascinirana drugim ljudima i zato mala djeca dugo gledaju u druge ljude kako bi promatrali njihove postupke i kako bi se s njima družili. Uz to, prethodne studije usmjerene na dječju "psihologiju zdravog razuma" (commonsense psychology) i njihovo razumijevanje namjera, ciljeva, preferencija i racionalnosti u pozadini tuđih postupaka ukazale su da su djeca sposobna pripisivati ​​ciljeve drugima i očekivati ​​od drugih da teže ciljevima racionalno i efikasno. Ova sposobnost temelj je ljudske socijalne inteligencije.

Suprotno tome, "zdravorazumska umjetna inteligencija" (commonsense AI), vođena algoritmima strojnog učenja, akcije predviđa izravno. To je razlog zašto se, na primjer, oglas o nekom turističkom odredištu pojavljuje na zaslonu vašeg računala nakon što pročitate vijest o aferi tamošnjeg načelnika. Međutim, umjetnoj inteligenciji nedostaje fleksibilnost u prepoznavanju različitih konteksta i situacija koje usmjeravaju ljudsko ponašanje.

Temeljne ralike

Kako bi razvili temeljno razumijevanje razlika između sposobnosti ljudi i umjetne inteligencije, istraživači su proveli niz eksperimenata s 11-mjesečnim bebama i njihove reakcije usporedili s najsuvremenijim modelima neuronskih mreža. Pritom su primijenili Baby Intuitions Benchmark (BIB), niz šest zadataka koji ispituju psihologiju zdravog razuma. BIB je osmišljen kako bi omogućio testiranje inteligencije dojenčadi i strojeva, usporedio njihove performanse i pružio empirijski temelj za izradu umjetne inteligencije nalik ljudskoj.

Skriveni ciljevi

Pokazalo se da dojenčad motive slične ljudskim prepoznaje čak i u pojednostavljenim radnjama animiranih oblika. Bebe predviđaju da su te radnje vođene skrivenim, ali dosljednim ciljevima. Takva predviđanja dojenčad demonstrira dužim promatranjem događaja koji krše njihova predviđanja. Umjetna inteligencija zasad se ne može pohvaliti takvim sposobnostima.

"Temeljno znanje ljudskog djeteta ograničeno je, apstraktno i odražava naše evolucijsko nasljeđe, no ipak se može prilagoditi bilo kojem kontekstu ili kulturi u kojoj bi to dijete moglo živjeti i učiti", zaključuju istraživači.