Na Ekonomskom institutu, Zagreb protekloga je petka, 24. studenoga, održana završna konferencija istraživačkog projekta Otpornost potrošača na povredu privatnosti online – Consumer Resilience to Online Privacy Violation (REPRICON) koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Projekt je tijekom protekle četiri godine sa znanstvene strane proučavao povrede privatnosti na Internetu te otpornost korisnika na takve događaje.

U ovom kontekstu otpornost se definira kao sposobnost pojedinca da se nakon pretrpljenog stresa, uzrokovanom nekim događajem, oporavi i potom prilagodi svoje ponašanje. Kao osnova istraživanja poslužila je anketa, provedena na čak tisuću ispitanika, koji su se izjasnili da su tijekom protekle tri godine doživjeli povredu privatnosti na Internetu. Kako bi se dobio ovoliki uzorak, profesionalni anketari, kao suradnici projekta, morali su kontaktirati čak 22.000 ljudi.

Rezultati dostupni kao knjiga

Uvodnu riječ na ovom su događanju održali dr. sc. Tajana Barbić, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb i Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, koji su ukratko predstavili svoje institucije i zahvalili istraživačima na provođenju ovog projekta. Potom je voditeljica projekta dr. sc. Jelena Budak predstavila projekt REPRICON i dala uvid u projektom prikupljene informacije o otpornosti korisnika Interneta koji su pretrpjeli povredu privatnosti online u Republici Hrvatskoj.

Od zanimljivih rezultata izdvojit ćemo činjenicu da su ispitanici kao najčešći percipirani oblik kršenja vlastite privatnosti na Internetu prijavili neželjene reklame, a nakon toga bilježenje njihovih lokacija, razgovora, poruka i povijesti pretraživanja. Kao najrjeđe slučajeve prijavili su pokušaje prevare.

Ipak, ispitanici shvaćaju da plasiranje neželjenih (ciljanih) reklama nije ozbiljno kršenje privatnosti, već na vrh te ljestvice stavljaju krađu osobnih podataka, uz koju je vezan i određeni financijski trošak. S takvim se slučajem susrelo 3,5% ispitanika iz uzorka ovog istraživanja. Na temelju rezultata autori su izradili i knjigu, besplatno dostupnu na stranicama Ekonomskog instituta.

Uz projekt REPRICON predstavljena su i dva tematski bliska istraživanja: izv. prof. dr. sc. Ivana Kursan Milaković s Ekonomskog fakulteta u Splitu predstavila je svoje istraživanje Iskustvo kupnje tijekom pandemije COVID-19 i društveno-kognitivna teorija: važnost potrošačke ranjivosti, otpornosti i prilagodljivosti za zadovoljstvo kupnjom i ponovnu kupnju, a prof. dr. sc. Sunčana Piri-Rajh s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predstavila je istraživanje Uloga teorije planiranog ponašanja i psihografije u objašnjavanju potrošačeve namjere uključivanja u digitalno piratstvo.

Nužna edukacija na svim razinama

Na kraju konferencije održana je panel-rasprava o zaštiti privatnosti i podataka te sigurnosti na Internetu na kojoj su sudjelovali Anamarija Mladinić, načelnica Sektora za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, Marina Dimić Vugec, voditeljica Službe za podizanje svijesti i savjetovanje o sigurnosnim politikama u Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži CARNET, Odjelu za Nacionalni CERT i Sandro Vrbanus, suradnik Buga.

Panelisti su se dotaknuli vrlo aktualne teme blokiranja oglasa, koju su posljednji potezi YouTubea doveli na naslovnice tehnoloških medija. Bilo je govora o tome koje prakse, u kontekstu istraživanja projekta REPRICON, zaista predstavljaju kršenje privatnosti i mogu biti kažnjene, nasuprot onima koje su legalne, ali samo iritantne i nametljive krajnjem korisniku – te kako se s njima možemo nositi.

Bilo da je riječ o digitalnom piratstvu, krađama podataka, prevarama ili općenito sigurnosti, sudionici rasprave su kao prioritet istaknuli važnost informiranja i educiranja građana o zaštiti osobnih podataka i privatnosti online, čemu je ovaj projekt također pridonio svojim podacima i zaključcima.