Internetsko piratstvo predstavlja problem vlasnicima autorskih prava, umjetnicima i svim drugim stvarateljima, koji za svoj rad ne primaju zasluženu naknadu. Zbog toga, Europska komisija je kao jedan od svojih prioriteta u području intelektualnog vlasništva istaknula upravo borbu protiv ovakvih pojava. U skladu s tim nastojanjem, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je izvješće koje analizira podatke o online piratstvu i kršenju autorskih prava na području Europske unije.

U izvješću, koje se nastavlja na prvo, objavljeno 2019. godine, pokriveno je i razdoblje pandemije, a generalni je zaključak da je digitalno piratstvo u Europskoj uniji u padu. Privremeni porast za vrijeme prvog zatvaranja, u proljeće prošle godine, nije imao značajniji utjecaj na dugoročni trend pada.

Piratstvo u padu

Ova analiza pokriva pet godina, zaključno s krajem 2020. godine i odnosi se na zemlje članice EU te Ujedinjeno Kraljevstvo. Podaci su prikupljeni od svih država članica, a ukupno je analizirano 133 milijarde pristupanja piratskim sadržajima.

Ova analiza pokriva pet godina, zaključno s krajem 2020. godine i odnosi se na zemlje članice EU te Ujedinjeno Kraljevstvo. Podaci su prikupljeni od svih država članica, a ukupno je analizirano 133 milijarde pristupanja piratskim sadržajima.

Pad piratstva u izravnoj je vezi s rastućim brojem legalnih platformi za distribuciju sadržaja na području cijele Unije. U Hrvatskoj je, prema podacima koje je prezentirao EUIPO, od 2017. godine situacija također značajno popravljena. Naši korisnici tako na raspolaganju imaju čak 117 platformi za video sadržaje (prije 5 godina bilo ih je tek 23), 1.380 TV kanala (porast od 80 u 5 godina), kao i 9 glazbenih servisa (prije 5 godina bilo ih je 4).

Utjecaj pandemije

Iako je u proljeće 2020. godine vidljiv blagi porast u broju pristupanja piratskim sadržajima, on se vrlo brzo "ispuhao", pa je prošle godine zabilježen ukupni pad ilegalnih konzumacija digitalnih sadržaja u odnosu na godinu ranije, i to za preko 33%.

Pogledamo li detaljnije podatke za Hrvatsku, vidimo da su kod nas piratski sadržaji natprosječno popularni. Posebno se u tom pogledu ističe skidanje putem torrenta, u čemu prednjačimo među zemljama Europske unije. U općenitom pristupanju ilegalnim sadržajima, glazbi, filmovima i televizijskim programima, manje-više smo u skladu s ostatkom država, iako uvijek nešto iznad europskog prosjeka.

Ekonomski faktori

Kad je riječ o ostalim uzrocima piratstva, kao najistaknutiji se ekonomski utjecaji ističu nejednakosti i dohodak po glavi stanovnika – što su ekonomske nejednakosti veće, a bogatstvo manje, više su i stope piratstva. Isto tako ilegalnoj konzumaciji pridonose i veći udio mlađeg stanovništva te percepcija o tome koliko je digitalno piratstvo prihvatljivo ili ne.