Klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti koštali su EU 145 milijardi eura u 10 godina
Eurostat je objavio podatke o ekonomskoj šteti koju su pretrpjele države članice Europske unije, a koja dolazi od ekstremnih meteoroloških pojava prouzročenih klimatskim promjenama
Klimatski uvjetovani ekonomski gubici su pokazatelj koliku su ekonomsku štetu pojedinoj zemlji donijeli različiti ekstremi u vremenskim prilikama. On uključuje štetu od raznih oluja, poplava, toplinskih valova, suša, šumskih požara i ostalih ekstremnih događaja, za koje su djelomično odgovorne i klimatske promjene. Najnovije procjene takvih ekonomskih šteta za cijelu Europsku uniju i njezine države članice objavio je Eurostat.
Godišnji porast 2%
Prema njima, samo u posljednjih deset godina EU je pretrpjela štete u iznosu od preko 145 milijardi eura. Gledano u dužem razdoblju, tijekom proteklih 30 godina pomični prosjek klimatski uvjetovanih ekonomskih šteta pokazuje jasan trend porasta, i to od oko 2% na godinu. Procjene je Eurostat izradio u suradnji s Europskom okolišnom agencijom (EEA).
Posljednja godina za koju su podaci prikupljeni i obrađeni je 2020., a tijekom te godine gubici na račun klimatskih i vremenskih uvjeta iznosili su 12 milijardi eura. Najviši u proteklih 30 godina bili su 2017., godine, kada su dosegnuli čak 27,9 milijardi eura. Tada je glavni razlog velikih šteta bio veliki toplinski val diljem Europe, koji je doveo do suše i brojnih šumskih požara. Najniža zabilježena šteta bila je 2012. godine, kada je iznosila 3,7 milijardi eura.
27 eura po stanovniku
Gledano po glavi stanovnika, tijekom 2020. godine klimatski događaji i vremenski ekstremi koštali su svakog stanovnika Europske unije u prosjeku 27 eura. Najgore su prošli oni u Grčkoj i Francuskoj (91 i 62 eura), a najbolje u Bugaskoj (0,7 eura) te Sloveniji i Slovačkoj (po 4 eura). Svaki stanovnik Hrvatske "platio" je 2020. godine 12,5 eura za različite štete koje je naša zemlja pretrpjela, za pretpostaviti je, većinom uslijed šumskih požara.
