Nova studija, objavljena u časopisu Cell, a koju prenosi LiveScience, otkrila je da genetska varijanta CCR5 delta 32, koja pruža zaštitu od HIV infekcije, potječe od jedne osobe koja je živjela u blizini Crnog mora prije 6.700 do 9.000 godina. Ovo otkriće rezultat je analize više od 2.500 modernih ljudskih genoma i gotovo 950 drevnih genoma, koji obuhvaćaju razdoblje od ranog mezolitika do "vikinškog doba"  - otprilike od 10.000 godina do 1000 godina unatrag.

Mutacija CCR5 delta 32 onesposobljava protein CCR5, koji se pretežno nalazi na imunološkim stanicama i koji mnogi sojevi HIV-a koriste za ulazak u te stanice i pokretanje infekcije. Osobe s dvije kopije ove mutacije praktički su imune na HIV. Znanstvenici je od ranije poznata ova mutacija i čak je korištena za liječenje nekoliko osoba od HIV-a, ali se pretpostavljalo da je nastala u novije doba. Nova istraživanja opovrgavaju teoriju.

Istraživanje Sveučilišta u Kopenhagenu proturječi pretpostavkama da je mutacija nastala kao posljedica srednjovjekovnih kuga ili vikinških "istraživanja". Podaci pokazuju da se prevalencija mutacije značajno povećala prije 8.000 do 2.000 godina, što sugerira da je bila izuzetno korisna tijekom migracija iz euroazijske stepe. Naime, oni koji nisu imali tu mutaciju su imali veće šanse umrijeti, a oni koji su je imali, veće šanse prenijeli je potomstvu.

Prije pojave HIV-a, koji je kod ljudi star manje od stoljeća, ova mutacija je vjerojatno pružala drugu vrstu prednosti. Znanstvenici pretpostavljaju da je prigušivala imunološki sustav u vrijeme kada su ljudi bili izloženi novim patogenima, posebno tijekom prijelaza s lovačko-sakupljačkog načina života na poljoprivredna društva s gušćom naseljenošću. U takvim uvjetima, preagresivan imunološki odgovor mogao je biti smrtonosan, pa je uravnoteženiji imunološki sustav mogao biti prednost. Protein CCR5 inače pomaže u usmjeravanju imunoloških stanica na mjesta upale u tijelu.

Danas se ova varijanta gena CCR5 nalazi u 10% do 16% europske populacije. Zašto se učestalost mutacije povećala još uvijek je predmet hipoteza, ali se smatra da je pružala prednost u preživljavanju suočenom s novim zaraznim bolestima.

Razlog ranijeg povezivanje ove mutacije s epidemijama kuge u srednjovjekovnoj Europi je taj što je uočeno da genetski potomci populacija iz onih mjesta koje je „zaobišla kuga“, odnosno nije ih poharala kao njihove susjede, imaju i veće šanse za imunost na infekciju HIV-om.