Poput svakog tipičnog automobila, kuće ili društva, brzina kojom se dijelovi našeg tijela raspadaju razlikuje se od dijela do dijela. Studija koju su vodili istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford, potpomognuti stručnjacima Sveučilišta u Washingtonu, Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, Medicinskog fakulteta Alberta Einsteina i medicinski centra Montefiore, pokazala je da naši organi stare različitim brzinama. A kad je starost nekog organa posebno veća u usporedbi s drugim ljudima iste dobi, to povećava rizik od bolesti povezanih s tim organom i raniju smrt.

Intervencija prije simptoma

Prema istoj studiji svaka peta naizgled zdrava osoba starija od 50 godina u sebi nosi barem jedan organ koji stari jako ubrzano. Dobra je vijest da se takav organ može locirati uz pomoć jednostavnog krvnog testa i onda primijeniti odgovarajuću terapiju mnogo prije nego što se pojave klinički simptomi.

"Možemo procijeniti biološku starost organa kod naizgled zdrave osobe. To zauzvrat predviđa rizik osobe za bolest povezanu s tim organom", tvrde istraživači u radu koji objavljuje časopis Nature.

11 ključnih organa

Znanstvenici su dosad iznašli više načina na koji će nizom biomarkera izračunati nečiju biološku dob koja se ne mora poklapati kronološkom dobi, odnosno brojem godina koje su prošle od nečijeg rođenja. Nova studija otišla je korak dalje jer je izračunala brojke za svaki od 11 ključnih organa, organskih sustava ili tkiva: srce, masno tkivo, pluća, imunološki sustav, bubreg, jetra, mišić, gušteraču, mozak, vaskulaturu i crijeva.

Kad su usporedili biološku starost svakog od ovih organa za svakog pojedinca s drugim ljudima bez očitih teških bolesti, otkrili su da je 18,4% starijih od 50 godina imalo barem jedan organ koji stari znatno brže od prosjeka. Te su osobe, kažu, pod povećanim rizikom od bolesti tog organa u sljedećih 15 godina. Svaki 60. čovjek imalo dva organa koja biološki stare većom brzinom i kod tih ljudi rizik od smrti uvećava se 6,5 puta.

Biološko starenje organa

Uz pomoć za tu priliku razvijenog algoritma istraživači su procijenili razine gotovo 5000 proteina u krvi i utvrdili da ih gotovo 1000 potječe iz jednog ili drugog organa i povezali nenormalne razine tih proteina s njihovim ubrzanim starenjem, podložnosti bolestima i smrtnosti.

Razlike između stvarne starosti organa i njegove procijenjene starosti na temelju algoritamskih proračuna uočene su kod 10 od 11 proučavanih organa; jedina iznimka bila su crijeva. Organ koji ubrzano stari nosi sa sobom 15% do 50% veći rizik od smrtnosti tijekom sljedećih 15 godina, ovisno o tome koji je organ zahvaćen, pokazalo je istraživanje. 

Patentirana metoda

Osobe s ubrzanim starenjem srca bile su tako izložene 2,5 puta većem riziku od zatajenja srca, a oni sa "starijim" mozgovima imali su 1,8 puta veću vjerojatnost kognitivnog pada tijekom pet godina nego oni s "mladim" mozgovima. Uočena je i snažna povezanost između rezultata ekstremnog starenja bubrega i hipertenzije i dijabetesa te između ekstremnog starenja srca i fibrilacije atrija i srčanog udara.

Istraživači su predali zahtjev patentnom uredu i osnovali su tvrtku koja će pokušati komercijalizirati rješenje koje bi moglo pomoći da se u budućnosti protiv bolesti borimo prije no što se pojavi.