Istraživači Sveučilišta Berkley otkrili su nove tragove o egzotičnom ponašanju nekonvencionalnih supravodiča, uređaja koji učinkovito provode električnu struju s nultim otporom na načine koji prkose razumijevanju fizike. 

Rad, objavljen u časopisu Science, mogao bi naći primjenu u pohranjivanju energije sljedeće generacije, superračunalstvu i magnetno levitacijskim vlakovima, vjeruju istraživači. Nova saznanja mogla bi i pomoći istraživačima da dizajniraju moćnije supravodljive materijale podešavanjem njihovog kemijskog sastava na atomskoj razini.

Integrirani laser na litij-niobatnom čipu

Istraživači Harvardove Škole inženjerstva i primijenjenih znanosti (SEAS) u suradnji s industrijskim partnerima u Freedom Photonics i HyperLight Corporation, razvili su prvi potpuno integrirani laser velike snage na čipu litij niobata, opisan u časopisu Optica. 

Kombiniranjem litij niobata s laserima velike snage, ovo istraživanje predstavlja ključni korak prema velikim, jeftinim i visokoučinkovitim odašiljačkim nizovima i optičkim mrežama. Sljedeći korak, kažu istraživači, bit će povećati snagu lasera i skalabilnost za još više primjena.

Otkriveno više od 5000 nepoznatih virusa

Analiza genetskog materijala u oceanu identificirala je tisuće dosad nepoznatih RNK virusa i udvostručila broj filova ili bioloških skupina, virusa za koje se smatra da postoje, piše Science.

Istraživači su pregledali su globalnu bazu podataka RNA sekvenci iz planktona prikupljenih tijekom četverogodišnjeg globalnog istraživačkog projekta Tara Oceans   i probirom identificirali više od 44.000 gena koji kodiraju protein virusa. 

Mapiranjem ovih novih sekvenci zemljopisno je otkriveno da su dva nova tipa posebno rasprostranjena u ogromnim oceanskim regijama. Jedan od njih, taraviricota, mogao bi biti karika koja nedostaje u evoluciji RNK virusa.

AI predviđa aritmiju 

Novi pristup utemeljen na umjetnoj inteligenciji može predvidjeti hoće li i kada pacijent umrijeti od srčanog zastoja, o čemu su istraživači Sveučilišta Johns Hopkins izvijestili u časopisu Nature Cardiovascular Research.

Kako bi uvježbali algoritam za otkrivanje obrazaca i odnosa koji nisu vidljivi golim okom, istraživači su koristili kontrastno pojačane slike srca koje vizualiziraju distribuciju ožiljaka kod stotina stvarnih pacijenata .

Predviđanja algoritama bila su znatno točnija od liječničkih i potvrđena u testovima provedenim u 60 američkih bolnica. Istraživači sad rade na algoritamu za otkrivanje drugih srčanih bolesti, a koncept dubokog učenja, kažu, mogao bi poslužiti i u drugim područjima medicine koja se oslanjaju na vizualnu dijagnozu.

Prste protetske ruke pomiču mislima

Časopis IEEE Transactions on Biomedical Engineering donosi priču o novom uspješnom iskoraku u integraciji čovjeka i stroja. Nedavna studija opisuje slučlajeve tri osobe s amputacijom koje su prste svojih protetskih ruku uspijevale pomicati - razmišljanjem.

Za ovaj iskorak zaslužan je novi UI dekoder, sposoban interpretirati živčane signale na kraju amputiranog uda. To korisnicima omogućuje intuitivno upravljanje protetskom rukom, pokretima zapešća i pojedinačnih prstiju, s preciznošću od 97 do 98 posto. 

Roboti odijevaju ljude bez pune slike

Istraživači s MIT-a lani su sudjelovali u projekt koji uključuje odijevanje odjeće bez rukava, uz pomoć robota. U novom radu, opisanom u IEEE Robotics and Automation, autori objašnjavaju kako su robota naučili da pomaže u odijevanju odjeće s rukavima. 

Tim je razvio "algoritam procjene stanja" koji im omogućuje da naprave razumno precizna nagađanja o tome gdje se u nekom trenutku nalazi lakat i kako je ruka nagnuta; je li ispružena ili je savijena u laktu, prema gore, dolje ili u stranu, čak i kad je pogled potpuno zaklonjen odjećom. 

Algoritam uključuje dinamički model koji predviđa kako će se ruka kretati u budućnosti, a svako predviđanje se ispravlja mjerenjem sile koja se primjenjuje na tkaninu u određenom trenutku.

Bezbolno češljanje uz pomoć matematike

U čvoriće zapetljane dlake noćna su mora svakoga tko je ikad u životu raščešljavao dugu kosu. U novom radu, objavljenom u časopisu Soft Matter, istraživači Harvardovog Fakulteta tehničkih i primijenjenih znanosti John A. Paulson istražili su matematiku češljanja i objasnili principe najučinkovitije metoda raspetljavanja vlakana.

Istraživači su identificirali i optimalnu minimalnu duljinu poteza četkom; bilo koja kraća trajala bi vječnost da se raščešljaju svi čvorovi, a ona dulja bila bi previše bolna. Sad žele proučiti mehaniku češljanja kovrčave kose te kako ona reagira na vlagu i temperaturu, što može dovesti do matematičkog razumijevanja činjenice koju zna svaka osoba s kovrčavom kosom: nikad ne češljajte suhu kosu.

Tajna al dente tjestenine 

Istraživači Sveučilišta u Illinoisu su ispitali kako tjestenina bubri, omekšava i postaje ljepljiva dok upija vodu. Kombinirali su mjerenja parametara tjestenine: ekspanziju, krutost na savijanje i sadržaj vode, kako bi riješili različite jednadžbe i formirali teoretski model za dinamiku bubrenja škrobnih materijala.

Tim je promatrao kako se rezanci spajaju kada se vilicom podignu s tanjura. To im je dalo uvid u to kako higroskopno bubrenje uzrokovano vodom utječe na teksturu tjestenine. Matematički model koji opisuje bubrenje, elastičnost i prianjanje rezanaca tijekom kuhanja  predstavljen je u časopisu Physics of Fluids.