Povjerenje i otpor: što radnici zaista žele od umjetne inteligencije?
Najnovije Stanfordovo istraživanje pozabavilo se trenutačno najaktualnijom temom: strahom ljudske radne snage da će ih tehnologija pretvoriti u višak
Istraživanje Sveučilišta Stanford i Digital Economy Laba otkriva novu sliku odnosa između radnika i umjetne inteligencije na suvremenom tržištu rada. Analiza, koja se oslanja na ankete američkih radnika iz 104 zanimanja te intervjue s 52 AI stručnjaka, donosi presjek očekivanja zaposlenika prema AI-u, ali i upozorava na nesklad između želja radnika i stvarnih mogućnosti tehnologije.
Sumnja i skepsa
Povjerenje se pokazalo ključnim pitanjem: 45 % ispitanika sumnja u točnost i pouzdanost AI sustava, njih 23 % strahuje od gubitka posla, a 16 % od manjka ljudskog nadzora. Radnici su posebno skeptični prema automatizaciji kreativnih zadataka ili komunikaciji s klijentima.
S druge strane, radnici pozdravljaju automatizaciju kada im može osloboditi vrijeme za zahtjevnije zadatke (69,4 %), smanjiti ponavljanje (46,6 %) i podići kvalitetu rada (46,6 %). Najpoželjnije AI funkcije uključuju zakazivanje sastanaka, održavanje baza podataka i ispravljanje pogrešaka u evidenciji.
Otpor prema automatizaciji
Važan nalaz studije je otpor prema potpunoj automatizaciji – većina radnika zagovara suradnju na ravnopravnoj osnovi (45,2 %) ili uz ljudski nadzor nad ključnim odlukama (35,6 %). Analizirajući želje radnika i tehničke mogućnosti AI-a, istraživači su zadatke klasificirali u četiri zone, ističući veliki udio zadataka koji su ili tehnički mogući, ali neželjeni, ili željeni, ali tehnološki još neizvedivi.
Istraživanje najavljuje pomak u traženim vještinama: kompetencije poput analize podataka bit će manje vrijedne, dok će interpersonalne i organizacijske vještine dobivati na važnosti. Ključna poruka je jasna – uspješna integracija AI-a zahtijeva mnogo više od tehničke izvedivosti: radnici i njihove preferencije moraju biti u središtu inovacija, zaključuju istraživači.
