U istraživanju objavljenom u srijeduu akademskom časopisu Patterns procijenjen je globalni utjecaj rapidnog razvoja umjetne inteligencije na okoliš. Studijom je utvrđeno da je AI boom uzrokovao goleme emisije ugljikovog dioksida u atmosferu te potrošnju vode koja premašuje ukupnu globalnu potražnju za flaširanom vodom. Podatke je prikupio nizozemski akademik Alex de Vries-Gao, osnivač Digiconomista, kompanije koja istražuje neželjene posljedice digitalnih trendova. Radi se o prvom pokušaju mjerenja specifičnog učinka umjetne inteligencije u godini kada je drastično porasla upotreba chatbotova kao što su OpenAI–jev ChatGPT i Googleov Gemini.

Podaci su pokazali da su procijenjene emisije stakleničkih plinova povezane s uporabom umjetne inteligencije sada jednake nešto više od 8% globalnih emisija iz zračnog prometa. Autor studije se oslanjao na izvješća tehnoloških kompanija i pozvao na veću transparentnost u pogledu specifičnog klimatskog utjecaja, a naveo je i da trenutno ekološke troškove snosi društvo, a ne tehnološke kompanije.

Studijom je utvrđeno da bi ugljični otisak umjetne inteligencije u 2025. godini mogao dosegnuti i do 80 milijuna tona, dok bi potrošnja vode mogla iznositi čak 765 milijardi litara. De Vries-Gao je istaknuo i da je ovo prvi put da je procijenjen utjecaj umjetne inteligencije na potrošnju vode te da rezultati pokazuju kako potrošnja vode povezane s umjetnom inteligencijom premašuje prethodne procjene ukupne potrošnje vode svih podatkovnih centara čak za više od trećine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) ranije je ove godine upozorila da podatkovni centri usmjereni na umjetnu inteligenciju troše jednako električne energije kao i energetski izuzetno zahtjevne talionice aluminija, a očekuje se da će se potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. godine više nego udvostručiti.

IEA je izvijestila da će najveći podatkovni centri usmjereni na umjetnu inteligenciju, koji se danas grade, individualno trošiti onoliko električne energije koliko i dva milijuna kućanstava, pri čemu Sjedinjene Američke Države imaju najveći udio u potrošnji električne energije podatkovnih centara (45%), a slijede ih Kina (25%) i Europa (15%). Najveći podatkovni centar, planiran u Ujedinjenom Kraljevstvu na lokaciji bivše termoelektrane na ugljen u Northumberlandu, trebao bi pri punom pogonu emitirati više od 180 000 tona ugljikovog dioksida godišnje – što je ekvivalent emisijama koje proizvede više od 24 000 kućanstava.

De Vries-Gao je istaknuo da su izvješća tehnoloških kompanija o utjecaju na okoliš često nedostatna čak i za procjenu ukupnog utjecaja podatkovnih centara, a posebno za izdvajanje potrošnje povezane isključivo s umjetnom inteligencijom.