Zanimljiv zaključak o navikama digitalnog piratiziranja sadržaja, u kontekstu antipiratskih kampanja različitih organizacija i institucija, izrodilo je istraživanje nastalo na sveučilištu Portsmouth. Ono kaže da određene metode odvraćanja korisnika od digitalnog piratstva uopće nisu učinkovite, dok neke mogu kod određene skupine korisnika proizvesti reakcije sasvim suprotne prirode.

Test stvarnih kampanja

Za početak, osvrnimo se na ciljeve istraživanja. Ispitivanjem 962 odraslih ispitanika istraživači su željeli vidjeti kakve reakcije kod njih izazivaju različite medijske kampanje, usmjerene na suzbijanje digitalnog piratstva. Nakon toga su procjenjivali njihove promjene u ponašanju, u ovisnosti o tome kojim su i kakvim porukama bili izloženi.

U istraživanju su korištene stvarne antipiratske poruke – jedna pozitivno intonirana, koja apelira na odgovorno ponašanje i ima edukativnu komponentu, kao i dvije "prijeteće", u kojima se ističu opasnosti i posljedice digitalne krađe intelektualnog vlasništva. Kod prijetećih poruka radilo se o dvije različite, publicirane u Velikoj Britaniji i Francuskoj – jedna je isticala opasnosti od računalnih virusa, prevara, krađa i hakiranja uslijed korištenja piratskih usluga, a druga je prijetila uskraćivanjem pristupa Internetu onima koji ustraju u piratstvu.

Pirati iz inata

Rezultati su pokazali prilično različite, ponekad i oprečne reakcije kod ispitanika. U velikoj većini slučajeva prva poruka s prosocijalnim apelom nije imala baš nikakav statistički značajan učinak na ponašanje ispitanika. S druge strane, oštrije intonirane poruke kod muškaraca i žena izazvale su suprotne osjećaje: kod žena je motivacija za piratiziranjem pala za do 50%, dok je kod muškaraca – baš u inat tome – porasla za do 18%.

Ovakvi rodno različiti rezultati istraživanja u skladu su s ranije formiranim stavovima svake od skupina. Muškarci su i inače skloniji piratstvu i na njega gledaju pozitivnije, pa na njih prijetnje iz marketinških kampanja ne djeluju. Poruka koja je nosila najviše tehničkih detalja o rizicima piratstva potvrdila se kao najlošija. U njoj su ispitanici pronašli više informacija s kojima se ne slažu, što im je samo povećalo odbojnost prema takvim porukama te dodatno potvrdilo njihove ranije stavove.

"Istraživanje pokazuje da poruke protiv piratstva mogu nenamjerno povećati piratstvo, što je fenomen poznat kao psihološka reaktivnost. Sa stajališta evolucijske psihologije, muškarci imaju jaču reakciju na ugrožavanje njihove slobode i stoga čine ono suprotno", zaključila je glavna autorica studije Kate Whitman. Kad je riječ o preporukama, ovo istraživanje kaže da bi ubuduće antipiratske kampanje morale biti prilagođene ciljanim skupinama. U slučaju da to ne budu, bolje ih je izbjegavati jer bi mogle imati potpuno suprotan učinak.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Journal of Business Ethics.