Stotinama milijuna ljudi i gradovima u kojima sada žive prijeti potonuće biblijskih razmjera. Da je riječ o stvarnoj opasnosti ukazuju i članci koji su se posljednjih dana pojavila u dva ugledna znanstvena časopisa Nature i Science.

Na silaznoj putanji

Zbog slijeganja tla i klimatskih promjena svaki deseti stanovnik kineskih obalnih gradova mogao bi u sljedećih stotinjak godina završiti ispod razine mora, upozoravaju znanstvenici. Oko 16% mapiranog područja velikih kineskih gradova tone "brzo", brže od 10 milimetara svake godine. Još veće područje, otprilike 45%, tone "umjerenom" brzinom, što znači silaznu putanju veću od 3 mm godišnje. Pogođeni gradovi uključuju Peking, ali i regionalna središta kao što su Fuzhou, Hefei i Xi'an.

Situacija bi mogla dovesti do toga da jedna četvrtina kineskog obalnog područja sklizne ispod razine mora u roku od nekoliko desetljeća, što predstavlja "ozbiljnu prijetnju" stotinama milijuna ljudi koji žive na obali.

Tone i Amerika

Slijeganje je kada kopno tone u odnosu na razinu mora, obično zbog vađenja podzemne vode, stijena ili drugih resursa. U Sjedinjenim Američkim Državama više od 44 000 četvornih kilometara zemlje u 45 saveznih država izravno je pogođeno slijeganjem, a više od 80% slučajeva odnosi se na crpljenje podzemnih voda, često u poljoprivredne svrhe.

U Nizozemskoj se otprilike jedna četvrtina kopna spustila ispod razine mora, a do 2040. će gotovo petina svjetske populacije živjeti na zemlji koja tone. Od glavnih gradova najbrže tone Jakarta, zbog čega je u Indoneziji razmišljaju o tome da svoju prijestolnicu presele u neki drugi grad.

Pet regija

Kineski istraživači sa Sveučilišta u Pekingu procjenjivali su stanje u 82 grada diljem zemlje. Koristili su radarske impulse sa satelita kako bi izmjerili promjene u udaljenosti između satelita i tla i ispitali promjene u visini nastale između 2015. i 2022. godine. Otkrili su da su gradovi koji se suočavaju s velikim slijeganjem koncentrirani u pet regija te da pokrivaju i obalne i kopnene gradove.

Iznenađujuće, na popisu su se našli i gradovi na kopnenom jugozapadu, kao što su Kunming, Nanning i Guiyang, lokacije koje nisu tako gusto naseljene ili industrijalizirane kao neka druga područja Kine pa opet, tlo se i ovdje spušta. Kineski istraživači s potonućima povezuju niz prirodnih i ljudskih faktora, od dubine kamenih podloga na kojima stoje gradovi, preko iscrpljivanja podzemnih voda, do težine zgrada, korištenja transportnih sustava i podzemnog rudarenja.

Održiva kontrola

Prethodne studije otkrile su da je prekomjerno crpljenje podzemnih voda ključni uzrok ozbiljnog slijeganja tla u gradovima diljem svijeta. Ali postoje i priče o uspješnom ublažavanju.

Nakon donošenja zakona koji su ograničili crpljenje podzemnih voda, Tokio je usporio tonjenje s brzih 240 mm godišnje u šezdesetima na oko 10 mm godišnje početkom ovog stoljeća. Šangaj je između 1921. i 1965. potonuo za nevjerojatnih 2,6 metara, da bi se  nakon provedbe niza ekoloških propisa godišnja stopa tonjenja smanjila na oko 5 mm.

Kontrola crpljenja vode

"Ključ za rješavanje pitanja slijeganja kineskih gradova mogao bi ležati u dugoročnoj, održivoj kontroli crpljenja podzemne vode", tvrde znanstvenici. 
U gradovima kao što su Macao i Hong Kong do slijeganja uglavnom dolazi zbog konsolidacije, sabijanja tla nakon melioracije.

Težina zgrada važan je faktor, ali suprotno očekivanjima teže zgrade, poput nebodera u Šangaju, tonu sporije od lakših građevina, vjerojatno zato što su te zgrade usidrene na dubljoj stijeni.

Dvostruki udarac

Gradovi tonu, a globalna razina mora raste zbog učinaka klimatskih promjena. Ovaj dvostruki udar uzrokovat će da će se do 2120. otprilike četvrtina kineskog obalnog područja naći ispod razine mora. Brojke su zastrašujuće, tvrde geofizičari Sveučilišta Rhode Island koji su 2022. otkrili su da kopno tone brže nego što se razina mora diže u mnogim obalnim gradovima diljem svijeta. Oni tvrde da će se ti gradovi suočiti s poplavama "mnogo prije" nego što to predviđaju sadašnji modeli.

Klimatske promjene mogu pogoršati tonjenje i na druge načine; važno je i to gdje i kada kiša pada ili ne pada, jer sve veće suše mogu potaknuti prekomjerno crpljenje podzemnih voda, što pridonosi slijeganju u urbanim područjima, kažu znanstvenici koji se zalažu za hitnu izgradnju sustava nasipa kao isplativog načina za sprječavanje plavljenja.