Kalibracija stope isporuke informacija kako bi se uskladila s prirodnim tempom našeg mozga povećava našu sposobnost apsorbiranja i prilagodbe novim informacijama, tvrde istraživači Sveučilišta u Cambridgeu. Ova tehnika mogla bi nam pomoći da zadržimo "neuroplastičnost" mnogo kasnije u životu i unaprijedimo cjeloživotno učenje.

Fluktuacije ritma

"Svaki mozak ima svoj vlastiti prirodni ritam, generiran oscilacijom neurona koji rade zajedno", kaže prof. Zoe Kourtzi s Odjela za psihologiju Cambridgea na kojem su simulirali ove fluktuacije kako bi mozak bio u skladu sa samim sobom. Nalazi, objavljeni u časopisu Cerebral Cortex, nastavit će se istraživati u sklopu tamošnjeg Centra za cjeloživotno učenje i individualiziranu spoznaju.

Neuroznanstvenici su koristili elektroencefalografske (EEG) senzore pričvršćene na glavu kako bi izmjerili električne aktivnosti u mozgu i uzorkovanje ritmova moždanih valova. Očitali su alfa valove, srednji raspon spektra moždanih valova koji dominira kad smo budni i opušteni. Alfa valovi osciliraju između osam i dvanaest herca. Puni ciklus traje između 85 i 125 milisekundi, a svaka osoba ima svoju vršnu alfa frekvenciju unutar tog raspona.

Optički "puls"

Ta očitanja iskorištena su za stvaranje optičkog "pulsa": bijeli kvadrat koji treperi na tamnoj pozadini istim tempom kao pojedinačni alfa val svake osobe. Sudionici ispitivanja dobili su dozu personaliziranog pulsa u trajanju od 1,5 sekunde kako bi svoj mozak natjerali da radi u svom prirodnom ritmu prije nego što su ih suočili s brzim kognitivnim zadacima. 

Ispitanici uključeni u pravi ritam učili su tri puta brže od drugih i višu razinu uspješnosti zadržali su i drugi dan, pokazao je eksperiment. Važno je da se impulsi unosa moraju uskladiti s dubinom moždanih valova. Znanstvenici vjeruju da je ovo točka u ciklusu kada su neuroni u stanju "visoke receptivnosti".

Sinkronizacija valova

Prethodni rad Baby-LINC laboratorija pokazuje da će se moždani valovi majki i beba sinkronizirati kad komuniciraju. Istraživači vjeruju da je mehanizam iz najnovije studije tako učinkovit jer odražava način na koji učimo kao dojenčad.

"Uključujemo se u mehanizam koji omogućuje našem mozgu da se uskladi s vremenskim podražajima u našem okruženju, posebno komunikacijskim znakovima poput govora, pogleda i gesta koji se prirodno razmjenjuju tijekom interakcije između roditelja i beba", objašnjavaju istraživači.

Iako je nova studija testirala vizualnu percepciju, ovi su mehanizmi vjerojatno primjenjivi na širok raspon zadataka i situacija, uključujući slušno učenje. Ritmovi moždanih valova mogli bi se, predlažu istraživači, koristiti za poboljšanje učenja kod djece koja teško zadržavaju pažnju, ali i za obuku u profesijama u kojima je brzo učenje i brzo donošenje odluka vitalno, poput pilota ili kirurga.