Mozgovi ljudi koji smanje prekomjerni unos alkohola u organizam, kao i ljudi koji potpuno prestanu piti, imaju veći volumen u određenim regijama mozga nego ljudi koji piju više, pokazala je nova studija odraslih osoba liječenih od ovisnosti o alkoholu. 

Viđeno na MRI

Regionalni volumen mozga ljudi koji počnu piti alkohol na niskorizičnim razinama - dakle muškarci ne više od tri pića dnevno, a žene upola manje - sličniji je mozgu onih koji uopće ne piju alkohol nego onih koji piju pet ili više pića dnevno. Studija, objavljena u Alcohol: Clinical and Experimental Research, sugerira da smanjenje konzumacije alkohola može utjecati na strukturu mozga i mentalno zdravlje.

Istraživači su koristili magnetsku rezonanciju za usporedbu volumena korteksa u različitim regijama mozga kod alkoholičara koji su nakon liječenja prestali piti, pili manje nego prije ili su nastavili po starom. Otprilike osam mjeseci nakon tretmana, apstinencija i smanjeno pijenje na niskim i višim razinama rizika bili su povezani s razlikama u volumenima mozga u korteksu.

Značajne razlike

Trinaest od 34 proučavane regije mozga pokazalo je značajne razlike po skupinama. Oni koji su pili puno imali su značajno manji volumen kore u 12 od 13 regija mozga, umjereni pilci imali su manji kortikalni volumen u devet od 13 regija, a apstinenti u šest regija. Konkretno, oni koji su nastavili po starom imali su manji volumen od apstinenata u četiri frontalne regije te u fuziformnoj i precentralnoj kortikalnoj regiji. Nasuprot tome, mozgovi onih koji su smanjili količinu alkohola značajno su se razlikovali od apstinenata samo u precentralnom i rostralnom srednjem frontalnom korteksu. 

Prednje regije mozga imaju ulogu u donošenju odluka, samonadzoru i kontroli ponašanja te podržavaju kognitivne funkcije višeg reda, uključujući regulaciju emocija, radnu memoriju i izvršno funkcioniranje. Manji obujam u tim regijama obično znači i manju sposobnost obavljanja ovih aktivnosti.

Put prema izlječenju

Prethodne studije pokazale su da je smanjenje razine pijenja, čak i ako nije potpuna apstinencija, povezano s boljim mentalnim zdravljem, fizičkim zdravljem, kvalitetom života, strukturom mozga i neurokognicijom.

Studija ukazuje na dobre strane smanjenog pijenja za zdravlje mozga. Autori stoga preporučuju da se prilikom liječenja alkoholizma osim uobičajene apstinencije razmotri i mogućnost manje konzumacije alkohola kao dobrog puta prema izlječenju.