AGI – termin bez pravog značenja
Tko misli da je jedini kojemu točan sadržaj termina opće umjetne inteligencije ne znači mnogo i nije mu jasna specifična razlika AGI-ja i običnog chatbota – dobrodošli u klub – izgleda da se nitko ne može složiti što bi to bilo

Na stranicama Ars Technice se pojavio zanimljiv članak o terminologiji, točnije – nomenklaturi, kojom nas zasipaju iz industrije – iako ni sama industrija nema točnu predodžbu o tome što je buduća opća umjetna inteligencija ((AGI – artificial general intelligence).
Povod je spor Microsofta i OpenAI-ja o tome što je uopće famozni AGI i što bi bila točna definicija. Jedna od postojećih bi tako bila:
„… oblik umjetne inteligencije koji može učiti, razumjeti i obavljati bilo koji intelektualni zadatak koji može obaviti čovjek. Za razliku od današnje tzv. uskograničene umjetne inteligencije (npr. sustavi koji igraju šah, prepoznaju lica ili generiraju tekst), AGI bi imala široko razumijevanje svijeta, mogla bi se prilagoditi novim situacijama i samostalno učiti nove vještine — slično ljudskoj inteligenciji.“
Iako na prvu djeluje kao dobro definirano, u stvarnosti ne postoji niti jedna stavka u definiciji koja pravi razliku između neke buduće navodno „prave“ opće umjetne inteligencije u odnosu na sadašnje LLM-ove - koji su u gornjoj definiciji, usput, stavljeni u istu kategoriju kao i „… sustavi koji igraju šah, prepoznaju lica ili generiraju tekst…“. Sve je to navodno jedno te isto.
Tako su Chessmaster 2000 s vaše Amiga iz 1991. i novi ChatGPT koji sredi .INI datoteku Rockmitha u pet sekundi, da definiciju AGI-ja, površinu i naseljenost Irana i Izraela, prevede screenshot objave na arapskom na hrvatski - jedno te isto.
I u daljnjoj „diskusiji“ (dogovoru na upute) kada mu se ukaže na to prizna da je definicija loša, da ne postoje dva stručnjaka koji se slažu što je uopće AGI i kako se do toga dolazi – posve se složi da je i definicija loša i da ne postoji konsenzus.
Stoga se čini da je Microsoftova i OpenAI-jeva posredna „definicija“ AGI-ja zapravo i operativno najbolja – AGI je ono što donese 100 milijardi dolara prihoda.
Kapitalistički, ili „zdravoseljački“, odnosno ono što je bit svega.
Prema izvještaju Wall Street Journala, dvije tvrtke sada su zaključane u spornim pregovorima djelomično zato što se ne mogu dogovoriti što AGI uopće znači, unatoč tome što su uključile termin u ugovor vrijedan preko 13 milijardi dolara.
Jedna od definicija na koju su se Microsoft i OpenAI navodno dogovorili temelji se na ekonomskim pokazateljima: AGI se postiže kada umjetna inteligencija generira 100 milijardi dolara profita. Ovaj proizvoljni prag temeljen na profitu savršeno prikazuje definicijski kaos koji muči industriju umjetne inteligencije. Kako kaže Google DeepMind, ako pitate 100 stručnjaka za umjetnu inteligenciju da definiraju AGI, dobit ćete "100 povezanih, ali različitih definicija".
Problem definiranja ima stvarne posljedice za način na koji razvijamo, reguliramo i razmišljamo o sustavima umjetne inteligencije. Tradicionalna definicija AGI-ja odnosi se na model umjetne inteligencije koji može široko generalizirati, primjenjujući koncepte na nove scenarije i odgovarajući svestranoj ljudskoj sposobnosti obavljanja nepoznatih zadataka u mnogim domenama bez potrebe za specifičnim treningom.
Međutim, ova definicija odmah nailazi na složena pitanja o tome što točno predstavlja performanse "na ljudskoj razini". Radi li se o stručnjacima ili prosječnim ljudima? Treba li AGI moći obavljati kirurgiju, pisati poeziju, popravljati motor automobila i dokazivati matematičke teoreme, sve na razini ljudskih specijalista?
Termin opća umjetna inteligencija ima nejasno podrijetlo. Dok su John McCarthy i kolege skovali termin umjetna inteligencija na Dartmouth Collegeu 1956. (!) godine, AGI se pojavio mnogo kasnije. Fizičar (dakle, ne baš usko specijalizirani stručnjak za to područje, iako se fizičari dosta vole petljati u sve…) Mark Gubrud prvi je koristio termin 1997. godine, iako su ga Shane Legg i Ben Goertzel neovisno reintroducirali oko 2002. godine.
Trenutni krajolik AGI definicija otkriva koliko je fragmentiran koncept postao.
Povelja OpenAI-ja definira AGI kao "visoko autonomne sustave koji nadmašuju ljude u većini ekonomski vrijednih poslova". Mark Zuckerberg rekao je da nema "jednu rečenicu, sažetu definiciju" koncepta. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI, vjeruje da njegova tvrtka sada zna kako izgraditi AGI "kako smo ga tradicionalno razumjeli" (kao što vidimo, ne postoji nikakvo „tradicionalno“ i nedvosmisleno razumijevanje značenja pojma).
Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica, zauzima skeptičniji stav prema samoj terminologiji. U svojem eseju "Machines of Loving Grace" iz listopada 2024. godine, Amodei piše da smatra "AGI nepreciznim terminom koji je prikupio puno znanstveno-fantastične prtljage i pomame". Umjesto toga, preferira termine poput "moćna umjetna inteligencija" ili "znanost i inženjerstvo na stručnoj razini".
Google DeepMind je u srpnju 2024. godine predložio okvir s pet razina AGI performansi: nastajući, kompetentan, stručni, virtuoz i nadljudski. Istraživači DeepMinda tvrdili su da u to vrijeme nije postojala razina iznad "nastajućeg AGI" (emerging AGI). Pod njihovim sustavom, današnji najsposobniji veliki jezični modeli još uvijek se kvalificiraju kao "nastajući AGI".
Heidy Khlaaf, glavna znanstvenica za umjetnu inteligenciju u neprofitnom institutu AI Now, rekla je da smatra koncept AGI previše loše definiranim da bi se "rigorozno evaluirao znanstveno". S toliko različitih definicija u igri, moglo bi se tvrditi da je termin AGI postao tehnički besmislen.
Spor Microsoft-OpenAI ilustrira što se događa kada se filozofska spekulacija pretvori u pravne obveze. Kada su tvrtke potpisale svoj partnerski sporazum, uključile su klauzulu koja navodi da kada OpenAI postigne AGI, može ograničiti Microsoftov pristup budućoj tehnologiji. Izvršni direktori OpenAI vjeruju da su blizu proglašavanja AGI, dok je Satya Nadella nazvao ideju korištenja AGI kao samoproglašene prekretnice "besmislenim benchmark hackingom".
Spomenuti prag od 100 milijardi dolara profita miješa komercijalni uspjeh s kognitivnim sposobnostima, kao da sposobnost sustava generiranja prihoda govori nešto značajno o tome može li "misliti" ili "razumjeti" svijet poput čovjeka. Ovisno o definiciji, možda već imamo AGI, ili možda ga nikada nećemo imati. Problem definiranja AGI postaje sve veći kako se više novca i reputacije vezuje uz termin.