Od Macintosha do Vision Pro: ubiranje vrhnja

Apple je s Vision Pro udario pečat i učinio AR, VR i XR tržišnom kategorijom. Slično se, na današnji dan, dogodilo pred 40 godina

Ivan Podnar srijeda, 24. siječnja 2024. u 07:05

Dana 24. siječnja 1984. godine, Steve Jobs je na godišnjem sastanku dioničara Applea u Cupertinu, u Kaliforniji predstavio prvi Macintosh. Novo računalo, teško gotovo 8 kilograma, bilo je opremljeno 9-inčnim crno-bijelim ekranom, procesorom 8MHz Motorola 68000, 128KB RAM-a, 3.5-inčnim floppy disk uređajem. Cijena mu je bila 2495 dolara, što bi u danas bio ekvivalent od 4535 dolara. U trenutku kada je predstavljen, Macintosh se smatrao Appleovom posljednjom nadom da se suprotstavi dominaciji IBM-a i postane značajan igrač u industriji osobnih računala. Svi znamo što se dogodilo u tih 40 Applovih kompjuterskih godina, redom, obiteljsko stablo glasi, od prvog Macintosha pa dalje Macintosh II, Macintosh Classic, Power Macintosh, iMac G3, sve do MacBook Air, MacBook Pro, ‌iMac‌, ‌iMac‌ Pro, Mac mini, i Mac Pro. Macintosh je zaživio i postao uobičaji termin pa možemo upitati: “Hej, jesi to napravio na Maku?” i svi će znati o čemu se radi.

Slično je bilo i 2001, kad je predstavljen Apple iPod, MP3 player, ništa novog, jer su se MP3 igračke prodavale od sredine devedesetih. Apple je u dvadeset godina, koliko ih je proizvodio, prodao pola milijarde proizvoda. Godina je 2007. Blackberry vlada, ima zaslon i tipkovnicu ali ga je iPhone pomeo u novoj smartphone kategoriji. Godine 2015., kada je se pojavio Apple Watch, tržište sličnih proizvoda već je postojalo, ali Apple je od nje napravio poslovni hit koji traje. O Appleu, kao trailblazer kompaniji, Lewis i Clark verziji poslovnog svijeta, napisano je mnogo tekstova i žestokih rasprava ali činjenice stoje.

Ne tvrdim da će Vision Pro zaživjeti kao iPhone ili Watch, dostići planetarnu popularnost, postati dio svakodnevnice, barem ne za nekoliko godina i ne u ovom izdanju. U Pro verziji i sa cijenom od 3.500 dolara je nedostupan, no vratite se na početak ovog teksta i uočite cijenu prvog Macintosha. I tada je bilo skeptika koji su mislili da je to preskupa igračka, u doba kad se pristojno IBM računalo moglo kupiti počevši od 1.500 dolara. Kako izvještava Forbes, Apple je rasprodao Vision Pro već prvog vikenda. Brojka prodanih primjeraka je 700 tisuća, to mnogi smatraju neuspjehom ali kako je daleko najskuplji na tržištu headseta, 3.499 dolara za verziju s 256 GB, nije neuspjeh. Unatoč visokoj cijeni, narudžbe su navodno premašile dostupnu ponudu. Psihološki efekt cijenom kojom Apple svaki puta zatrese tržište samo pridonosi njegovom imidžu. Time ujedno signalizira da konkurira na temelju kvalitete, dizajna i korisničkog iskustva, a ne ovisi o cijeni.

Povijesno gledano, Apple uspješno primjenjuje strategiju ubiranja vrnje (price skimming). Ova strategija omogućava Appleu da privuče rane korisnike spremne platiti premium za najnoviju tehnologiju. Postavljanjem visokih cijena u početku, Apple maksimizira profit tijekom početnog ciklusa proizvoda. Kako se proizvod nadogradjuje, ili dolaze nove verzije, cijena se postupno smanjuje kako bi privukla kupce nižih platežnih mogućnosti. Moguće je zaključiti da je na pomolu jeftiniji Vision SE, inačica manjih tehničkih mogućnosti i daleko prihvatljivije cijene. Ionako je glavni profitni cilj kroz platformu Vision preprodati oglase, aplikacije i servise kao Netflix ili vlastiti sadržaj. A tek kad se posla prihvate developeri, razviju aplikacije, što im baš neće biti teško jer je operativni sustav za Vision sličan MacOS i iOS. Slično se dogodilo s iPhonom i zaradom od App storea. Nastavak slijedi s Vision linijom.

Nije samo da će Apple profitirati. Izgleda da su veliki dobitnici Zuckerber i Meta. Nakon gotovo 40 milijardi dolara uloženih u metaverzum, a bez značajnog povrata, Apple je dao do znanja da ima novaca u virtualnom svijetu. Metini modeli Quest koštaju puno manje (u SAD početna cijena za model Quest 2 je manje od 300 dolara, Meta Quest Pro oko tisuću dolara), Oba treba nadograditi da bi bili konkurentni. Profitirali su i drugi proizvodjači sličnih uredjaja. Kladim se da su laboratoriji Microsoftovih HoloLens, Metinih Quest Pro, ByteDance i Magic Leapa već rastavili Vision Pro i gledaju koju soluciju preuzeti i dalje razvijati. Na kraju, svi ćemo time profitirati, neka je Applovih novotarija još mnogo godina ma koliko početno bili gledani kao preskupi i nepotrebni luksuz.