U SAD-u donesen zakon kojim su prvi puta regulirani stablecoini
GENIUS Act dio je inicijative Trumpove administracije kojom se želi potaknuti tržište kriptovaluta, donekle regulirati, ali i osloboditi tržište za nove poslovne pothvate

Sjedinjene Američke Države nastavljaju sa službenim prihvaćanjem i regulacijom kriptovaluta donošenjem zakona poznatoga kao GENIUS Act (Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoins). Predsjednik Donald Trump potpisao je u petak zakon kojim SAD želi postati globalnim liderom u regulaciji stabilnih kriptovaluta (stablecoina).
Novim zakonom uspostavlja se temeljni pravni okvir za jedinstvenu regulaciju stablecoina na saveznoj razini. Jasno utvrđuje koje institucije mogu izdavati stablecoine – to su isključivo certificirane banke, kreditne unije i regulirani izdavatelji na saveznoj ili državnoj razini. Svaka izdana jedinica stablecoina mora biti u cijelosti pokrivena američkim dolarima ili jednako likvidnim sredstvima, poput vrijednosnih papira američke riznice.
Regulacija i nove mogućnosti
Uključene su i odredbe o zaštiti potrošača, odnosno ulagatelja, pa će tako u slučaju insolventnosti izdavatelja, vlasnici stablecoina imati pravo prvenstva pri povratu ulaganja. Tu je i odredba o zabrani zavaravajućeg marketinga. Izdavateljima je, primjerice, strogo zabranjeno sugerirati stabilnost izdanja usporedbama s dolarom. Predviđen je paralelni savezni i državni nadzor nad tržištem, s time da se entiteti s izdanih više od 10 milijardi dolara u stablecoinima automatski prebacuju pod isključivu saveznu nadležnost.
GENIUS Act omogućava stranim subjektima sudjelovanje na američkom tržištu stablecoina samo pod uvjetom poštivanja svih američkih propisa, uključujući i obveznu certifikaciju od strane Ministarstva financija.
Neizbježne kritike
Kad je riječ o glavnim ciljevima zakona, ističu se zaštita dolara i domaćih potrošača, poticanje inovacija te smanjivanje rizika od financijskog kriminala. No, iako GENIUS Act donosi dugo očekivanu regulaciju, u javnosti i među stručnjacima poteže niz ozbiljnih prigovora. Organizacije za zaštitu potrošača tako smatraju da zakon ne uvodi dovoljno stroge mehanizme protiv prevara, a kritičari tvrde i da zakon previše favorizira interese kriptoindustrije, a manje one "običnih" korisnika.
Analitičari ističu da dopuštanje većem broju subjekata da izdaju digitalne valute bez standardnih bankarskih zaštita može destabilizirati financijski sustav. Otvara se, kažu, mogućnost osnivanja novih "digitalnih banaka" bez tradicionalnog nadzora, što može biti problematično kad je riječ o financijskoj stabilnosti tržišta.
Zakon stupa na snagu najkasnije za 18 mjeseci nakon što relevantni savezni regulatori izrade završne provedbene propise. U sljedećih godinu dana, ti regulatori i Ministarstvo financija moraju donijeti konkretna pravila i procedure kako bi se zakon mogao u potpunosti implementirati.