Tijekom saslušanja pred Odborom za obavještajne poslove Senata, novi direktor FBI-a Kash Patel potvrdio je da njegova agencija aktivno kupuje komercijalno dostupne podatke koji se mogu koristiti za praćenje kretanja i lokacije pojedinaca. "Kupujemo komercijalno dostupne informacije u skladu s Ustavom i Zakonom o privatnosti elektroničkih komunikacija, a to nam je donijelo neke vrijedne obavještajne podatke", izjavio je Patel. Ova izjava predstavlja značajan preokret u odnosu na 2023. godinu, kada je bivši direktor tvrdio da se agencija više ne bavi takvom praksom.

Ova metoda omogućuje sigurnosnim agencijama da zaobiđu ključnu sudsku odluku. Naime, presudom Vrhovnog suda u slučaju Carpenter protiv Sjedinjenih Država iz 2018. godine, policija je obvezna ishoditi sudski nalog kako bi dobila podatke o lokaciji od pružatelja mobilnih usluga. Međutim, agencije su pronašle takozvanu "rupu u zakonu" koristeći trgovce podacima (data brokers). Te tvrtke prikupljaju ogromne količine podataka iz mobilnih aplikacija i digitalnih oglasa, a zatim ih prodaju na otvorenom tržištu. Budući da su podaci "komercijalno dostupni", FBI i druge agencije tvrde da im za njihovu kupovinu nije potreban nalog.

Ovakva praksa izazvala je oštru osudu dijela zakonodavaca, koji smatraju da se time izigrava Četvrti amandman američkog Ustava koji štiti građane od nerazumnih pretraga. "Raditi to bez naloga je nečuveno zaobilaženje Četvrtog amandmana, a posebno je opasno s obzirom na korištenje umjetne inteligencije za pročešljavanje golemih količina privatnih informacija", rekao je senator Ron Wyden tijekom saslušanja. Wyden je jedan od predvodnika inicijative za reformu zakona o nadzoru, a nedavno je s kolegom Mikeom Leejem predstavio i prijedlog Zakona o reformi vladinog nadzora (Government Surveillance Reform Act) koji bi trebao zatvoriti upravo ovu zakonsku rupu.

FBI nije jedina agencija koja se koristi ovom spornom metodom. Na istom saslušanju potvrđeno je da i Obrambena obavještajna agencija (DIA) koristi iste izvore za prikupljanje podataka, pravdajući to interesima nacionalne sigurnosti. Problem je dodatno naglašen brzim razvojem AI alata koji omogućuju agencijama da gotovo trenutno analiziraju kretanje milijuna uređaja i identificiraju pojedince, iako su podaci tehnički anonimizirani putem jedinstvenih reklamnih ID-jeva. Zbog zastoja na saveznoj razini, neke države, poput Montane, već su samostalno zabranile svojim agencijama kupovinu osjetljivih podataka bez sudskog naloga.

Priznanje direktora Patela, čiji je mandat već obilježen nekim kontroverzama, samo je potvrdilo ono na što aktivisti za zaštitu privatnosti upozoravaju godinama. Dok se sigurnosne agencije pozivaju na potrebu za prikupljanjem obavještajnih podataka, granica između legitimne zaštite i masovnog nadzora postaje sve tanja, a bitka za digitalnu privatnost građana ulazi u novu, još neizvjesniju fazu.