Velika međunarodna akcija, kojom su rukovodili Europol i Eurojust, rezultirala je uspješnim gašenjem nove kriptirane komunikacijske mreže Ghost, kojom su se koristili kriminalci diljem svijeta. Ta je mreža pokrenuta kako bi omogućila nesmetanu komunikaciju svojim pretplatnicima, odreda onima koji su se bavili proizvodnjom i prometom droga, pranjem novca i sličnim vidovima organiziranog kriminala.

Složena mreža Ghost

Ghost je imao troslojnu enkripcijsku zaštitu, pretplata na njega plaćala se kriptovalutama (nešto više od 2.000 eura za pola godine), a uz nju se dobivao i posebno prerađeni mobitel te čak i – pristup korisničkoj podršci. Poruke koje su se unutar mreže razmjenjivale imale su mogućnost samouništavanja, kako bi se svi dokazi uklonili, kako s mobitela pošiljatelja, tako i s uređaja primatelja.

Mreža je bila relativno nova, uključivala je napredne tehnike za skrivanje od istražitelja i otežavanje forenzike, a imala je nekoliko tisuća korisnika, cijelu svoju uspostavljenu infrastrukturu, pa čak i mrežu distributera u nekoliko zemalja. Europol kaže da su "uhvatili" razmjenu od oko tisuću poruka dnevno. Serveri Ghosta otkriveni su u Francuskoj i Islandu, vlasnici su locirani u Australiji, a financijske operacije u SAD-u.

Policijska akcija u devet zemalja dovela je do uhićenja 51 osobe u Australiji, Irskoj, Kanadi i Italiji, a usput je otkriven i laboratorij za proizvodnju droge, koji je također zaplijenjen, uz oko milijun eura gotovine. Kompleksna međunarodna kibernetička istraga je trajala od ožujka 2022. godine. Glavni osumnjičenici suočeni su s optužbama, koje bi ih stajati dugotrajnih zatvorskih kazni.

Europol protiv enkripcije

Europol je nedavno najavio da želi otvoriti raspravu o pitanjima enkripcije mobilnih komunikacija, primarno u roamingu, ali i inače. Naime, kažu da ona značajno umanjuje mogućnosti koje njihovi istražitelji imaju pri radu te usporava pristup ključnim dokazima. Sada su, uz objavu rezultata akcije gašenja mreže Ghost, još jednom napomenuli da žele ojačati svoje napore usmjerene protiv enkripcije, koja štiti komunikacije među kriminalcima.

No, usput su pozvali i na uravnoteženi pristup, koji bi poštivao privatnost korisnika, ali i omogućio istražiteljima pristup do kriptiranih poruka. "Privatne kompanije moraju osigurati da njihove platforme nisu sigurno utočište za kriminalce i morale bi omogućiti mehanizme za zakonit pristup podacima i pravni nadzor, uz poštivanje osnovnih prava", ponavljaju iz Europola, praktički zahtijevajući da im komunikacijske platforme omoguće "stražnja vrata" za pristup svim enkripcijom zaštićenim razgovorima.

"To može koegzistirati sa zaštitom privatnosti, dok je zajamčena kibernetička sigurnost i dok su snažne pravne mjere i nadzor na snazi", smatraju u Europolu, tehnološke kompanije s tim ne slažu i protive se bilo kakvom otvaranju enkripcijskih protokola.