Europska središnja banka (ECB) ovoga je tjedna odlučila da je spremna ući u drugu fazu uvođenja digitalnog eura. Protekle su dvije godine istraživanja rezultirale opsežnim izvješćem i preliminarnim dizajnom digitalne valute, koja bi bila naširoko dostupna građanima i tvrtkama, a distribuirala bi se putem ovlaštenih posrednika, poput banaka.

Digitalni će euro, kažu, biti oblik digitalne gotovine, koji će se moći koristiti za izravna plaćanja diljem Eurozone. Korištenje će biti potpuno besplatno, kao da je riječ o gotovini, moći će se koristiti i dok je korisnik online ili dok nema pristup Internetu, a njime će se moći podmirivati sva plaćanja – na način kako to ne omogućava niti jedan digitalni platni instrument danas. Tako će digitalni euro biti moguće prebaciti s jednog privatnog računa na drugi, platiti njime u trgovini ili online, a služit će i u transakcijama među organima vlasti te državama. Kao takvoga, bit će ga jednostavnije koristiti nego postojeća rješenja za digitalno plaćanje, za to neće biti nužno imati bankovni račun, a transakcije će, kao i privatnost korisnika, biti zaštićeni od manipulacija i drugih malicioznih aktivnosti.

Još dvije godine priprema

Sada projekt digitalnog eura ulazi u novo dvogodišnje razdoblje, koje će započeti 1. studenoga, a naziva se "faza pripreme". Tijekom naredna će, dakle, 24 mjeseca, ECB dovršiti sve potrebne pravilnike o digitalnom euru, odabrati partnere koji će razviti njegovu platformu i infrastrukturu, pa potom i testirati sve u praksi. Nakon dvije godine Upravno vijeće ECB-a odlučit će hoće li prijeći na sljedeći dio priprema, kako bi se stvorili uvjeti za moguće buduće izdavanje i finalno uvođenje digitalnog eura.

"Pokretanje pripremne faze ne znači da je donesena odluka o izdavanju digitalnog eura. Tu će odluku Upravno vijeće razmatrati tek nakon dovršetka zakonodavnog postupka Europske unije. Ako to bude potrebno, Eurosustav će razmotriti prilagodbu dizajna digitalnog eura u skladu sa zaključcima zakonodavnih rasprava", poručuje ECB.

"Moramo pripremiti svoju valutu za budućnost. Zamišljamo digitalni euro kao digitalni oblik gotovine koji se može besplatno rabiti za sva digitalna plaćanja i koji ispunjava najviše standarde privatnosti. Postojao bi usporedno s fizičkom gotovinom, koja će i dalje biti dostupna, što znači da nitko neće biti isključen", rekla je predsjednica ESB‑a Christine Lagarde.

Prve kritike

Nova faza u razvoju ovog projekta već je predmet i prvih kritika. Naime, Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) izdali su zajedničko priopćenje, kojim podržavaju plan ECB-a za digitalna plaćanja online ili offline te novu mogućnost izbora, koju će potrošači pritom dobiti. Međutim, imaju i svoje prijedloge kako poboljšati upravljanje privatnim podacima.

Prvo, kažu da je potrebno evaluirati odluku o tome da središnje banke stvore zajedničko tijelo za nadzor i reguliranje tržišta. To tijelo bi nadziralo da pojedini korisnik ne drži više novca od dozvoljenoga, što ove institucije smatraju pretjeranim – bolje bi bilo, kažu, decentralizirati sve funkcije gdje god je to moguće.

Nadalje, predloženi mehanizmi otkrivanja i sprječavanje prevara nedostatni su i manjka im predvidljivosti. Mehanizmi zaštite privatnosti, pak, previše su rigorozni. Prema ovim institucijama, digitalni bi euro morao imati "prag privatnosti" za online transakcije, što bi značilo da plaćanja iznosa ispod nekog određenog minimalnog iznosa ne bi podlijegala provjeri identiteta i centraliziranom praćenju.