Špijunski softver Pegasus nastao je u izraelskoj sigurnosnoj kompaniji NSO, koja ga prodaje obavještajnim agencijama diljem svijeta. Namijenjen je da se kao spyware instalira na mobitele meta za prisluškivanje, ponekad i na "zero click" principu, te da od tamo neprimjetno šalje podatke napadaču. Taj i slični komadi softvera došli su sada i pod povećalo Europskog parlamenta, koji je donio rezoluciju posvećenu upravo špijunskim programima i suzbijanju njihove upotrebe.

Nakon jednogodišnje istrage o upotrebi Pegasusa i sličnog špijunskog softvera eurozastupnici tvrde da je nezakonita upotreba takvih rješenja "ugrozila samu demokraciju" i rezolucijom traže istrage, zakonodavne promjene i bolju provedbu postojećih pravila kako bi se spriječila njegova zloupotreba.

Potrebna jasna pravila

Kako bi se što prije stalo na kraj zloupotrebi špijunskog softvera, u rezoluciji stoji da bi se on trebao upotrebljavati samo u državama članicama gdje su navodi o njegovoj zloupotrebi temeljito istraženi, čija su nacionalna zakonodavstva u skladu s preporukama Venecijanske komisije i sudskom praksom Suda Europske unije te u kojima se provode pravila o kontroli izvoza.

Traži se da se na razini EU-a regulira upotreba špijunskog softvera u svrhe kaznenog progona, koja bi trebala biti dopuštena samo u iznimnim slučajevima, u unaprijed utvrđene svrhe te na ograničeno vrijeme. Zastupnici ističu da od nadzora treba izuzeti podatke koji su obuhvaćeni odvjetničkom tajnom ili su u posjedu političara, liječnika ili medija, osim ako postoje dokazi o zločinačkoj aktivnosti. Također predlažu obvezno obavješćivanje nadziranih osoba te nenadziranih osoba čijim je podacima pristupljeno u okviru nadzora druge osobe, naknadnu neovisnu kontrolu te zajedničku pravnu definiciju pozivanja na nacionalnu sigurnost kao osnovu za nadzor.

Posebne preporuke

Ista rezolucija posebno je prozvala nekoliko država članica, u kojima se ovakav softver koristio u ilegalne svrhe. Zastupnici tako ovom rezolucijom pozivaju Mađarsku i Poljsku da poštuju presude Europskog suda za ljudska prava te da ponovno uspostave neovisnost pravosuđa i nadzorna tijela. Od grčke vlade Parlament je zatražio da hitno ponovno uspostavi i ojača institucionalne i pravne zaštitne mjere vezane uz ovo pitanje. Cipar je, pak, služio kao izvozno čvorište za špijunski softver, pa zastupnici kažu da bi trebao opozvati sve njihove izvozne dozvole koje nisu u skladu s europskim zakonodavstvom.

Kako bi se lakše otkrio nezakonit nadzor građana, zastupnici predlažu osnivanje Tehnološkog laboratorija EU-a, neovisne istraživačke ustanove koja bi se bavila forenzikom uređaja i pružanjem tehnološke podrške građanima.

"Špijunski softver može biti učinkovit alat u borbi protiv kriminala, ali kada ga vlade pogrešno upotrebljavaju, predstavlja golem rizik za vladavinu prava i temeljna prava. Umjesto zabrane špijunskog softvera, trebali bismo osigurati da države članice EU-a ispunjavaju određene zahtjeve, kao što su učinkovito sudsko odobrenje i neovisan nadzor, a upotreba špijunskog softvera mora biti proporcionalna i poštovati pravo EU-a", poručio je predsjednik Istražnog odbora za ispitivanje uporabe Pegasusa i jednakovrijednog špijunskog softvera za nadzor, Jeroen Lenaers.