Metin model oglašavanja "plati ili prihvati" nije u skladu s europskom regulativom
Europska komisija ima pune ruke posla s primjenom Akta o digitalnim tržištima. Ovog tjedna na redu je Meta i njihov model koji primorava korisnike na plaćanje naknade ako ne žele personalizirane oglase
Europska komisija ovog je ponedjeljka službeno izvijestila Metu o preliminarnim nalazima svoje istrage, koja se fokusirala na model oglašavanja ukratko opisan kao "plati ili prihvati". Model je to u kojem korisnici Metinih društvenih mreža (Facebooka i Instagrama) imaju binarni izbor – ili pristati na korištenje svojih privatnih podataka za plasiranje ciljanih oglasa, ili platiti mjesečnu pretplatu za korištenje navedenih mreža. EK smatra da to nije dobro za korisnike i u skladu s Aktom o digitalnim tržištima (DMA), jer korisnicima nije ponuđena još jedna opcija – manje personalizirana ali usporediva verzija društvenih mreža.
"Plati ili prihvati"
Društvene mreže, kažu iz Komisije, prikupljaju velike količine privatnih podataka, koje potom koriste za oglašavanje. To im daje određene prednosti pred konkurentima, podižući barijere za pružanje oglašivačkih usluga na društvenim mrežama. No, prema odredbama DMA, platforme proglašene "nadzornicima pristupa" (eng. "gatekeeper"), moraju za korištenje privatnih podataka tražiti privole samih korisnika. U slučaju kad korisnik tu privolu ne želi dati, morao bi imati pristup do usluge, koja je manje personalizirana ali u principu jednakovrijedna alternativa.
Kako bi se prilagodili tim pravilima, u studenom 2023. godine iz Mete su uveli spomenuti binarni izbor, u kojem korisnici mogu odabrati plaćanje pretplate ili nastavak besplatnog korištenja usluga, ali uz personalizirane oglase. EK sada kaže da to nije u skladu s Aktom o digitalnim tržištima jer:
- Ne dopušta korištenje usluga koja rabi manje privatnih podataka, ali je jednaka kao i ona s ciljanim oglasima,
- Ne dopušta korisnicima pravo da sami odaberu načine korištenja svojih podataka.
Da bi se dodatno uskladili s regulativom i novim tumačenjem, u Meti će očito morati nešto promijeniti u svojem pristupu i dati korisnicima dodatne mogućnosti izbora. Preliminarno, pak, Komisija je zaključila da su prekršili DMA i imaju pravo na obranu i pisani odgovor na ove nalaze. Istraga mora biti dovršena u roku od 12 mjeseci od pokretanja (a to je bilo 25. ožujka ove godine). Bude li njezin finalni zaključak da Meta krši pravila DMA, Komisija može kazniti Metu s do 10% ukupnog godišnjeg prometa na globalnoj razini, ili čak do 20% u slučaju opetovanog kršenja.
U sličnoj je situaciji, podsjetimo, i Apple, kojem Komisija prigovara jer ne dopušta developerima preusmjeravanje korisnika s njihovog App Storea na ostale opcije, ponude i sadržaje – što je također u suprotnosti s Aktom o digitalnim tržištima.
